Treća po redu Javna tribina: Grad i promet, koju će se održati u srijedu, 11. studenog u 17:30 sati u Uraniji – prostoru kreacije, otvara važno poglavlje u promišljanju suvremenog Zagreba: kako pristupiti prenamjeni brownfield područja u kontekstu održive urbane mobilnosti, prostorne pravednosti i očuvanja identiteta grada.

U vremenu kada se granice grada šire brže od njegove infrastrukture, a investicijski pritisci često nadjačavaju planersku logiku, pitanje odnosa između prometa i prostora postaje pitanje kolektivne odgovornosti. Upravo zato Uranijina javna tribina okuplja stručnjake koji temu brownfielda sagledavaju iz različitih, ali komplementarnih perspektiva – urbanističke, prometne, institucionalne, sociološke i ekonomske.

Tribinu moderira Luka Krstulović, arhitekt i urbanist (INTERDIS d.o.o.), koji polazi od premise da se razvoj grada ne može odvijati brže od njegovog planiranja. Deregulacija urbanističkog sustava, upozorava, dovela je do fragmentiranog urbanog rasta i neusklađenih infrastrukturnih ulaganja. Integralno planiranje brownfield zona, stoga, mora objediniti prostorne, prometne, društvene i ekonomske dimenzije grada, uz uspostavu održivih modela javno-privatnog partnerstva.

Prof. dr. sc. Marko Ševrović (Zavod za prometno planiranje, Fakultet prometnih znanosti) upozorava na prometne i društvene posljedice jednostrane prenamjene brownfield područja. Kada se nekadašnje industrijske zone transformiraju u monofunkcionalna stambena naselja, grad gubi ravnotežu – a s njom i osnovne preduvjete za održivu mobilnost. Ševrović ističe važnost planiranja mješovite namjene koja smanjuje prometne potrebe, potiče aktivne oblike kretanja te gradi urbani prostor po mjeri svakodnevnog života.

Iz institucionalne perspektive, Nataša Milutin Naglić (Grad Zagreb) predstavit će sustavni pristup Grada Zagreba revitalizaciji brownfield lokacija. U okviru gradskih prostornih politika definiran je niz prioritetnih zona – Gredelj, Zagrepčanka, Zagrebački velesajam, Blok Badel i prostor bivše tvornice Sljeme u Sesvetama – čiji razvoj podrazumijeva usklađivanje planova, participaciju građana i raspisivanje javnih urbanističko-arhitektonskih natječaja. Naglić naglašava kako brownfield nije samo prostorni potencijal, već i test institucionalne koordinacije, planske dosljednosti i sposobnosti grada da stvori nove javne vrijednosti.

Sociološki pogled donosi Lora Heršak (Muzej grada Zagreba), koja upozorava da revitalizacija brownfielda mora počivati na razumijevanju socijalne strukture i potreba zajednice. Revitalizacija, ako je lišena javne dimenzije, može postati instrument prostorne ekskluzije i gentrifikacije. Heršak ističe važnost očuvanja memorije prostora, identiteta mjesta i baštine, kao i stvaranja otvorenih, inkluzivnih urbanih prostora koji služe zajednici. Grad, podsjeća, pripada građanima – neovisno o vlasničkim odnosima.

Iz domene prometne ekonomike i planerske prakse doprinos donosi Mateo Uravić (Ernst & Young Savjetovanje d.o.o.), koji ukazuje da brownfield zone u Zagrebu, iako prometno povoljno smještene, često nisu funkcionalno spremne za transformaciju. Nedostatak evaluacijskih alata i prometnih modela dovodi do situacija u kojima se prometna mreža suočava s novim opterećenjima bez adekvatne pripreme sustava.

Kroz interdisciplinarni dijalog sudionika, tribina Grad i promet otvara pitanje odgovornosti planiranja – prema prostoru, prema građanima i prema budućnosti grada. Brownfield prostori pritom postaju ogledalo šireg urbanog konteksta: odnosa između javnog i privatnog, planiranog i spontanog, prošlosti i onoga što tek treba nastati.

Programom javnih tribina Urania potvrđuje svoju poziciju kao mjesta kritičkog promišljanja prostora – gdje se arhitektura, urbanizam, promet i društvo ne susreću tek teorijski, već kroz otvoreni dijalog stručne i šire javnosti.

Događanje je besplatno, ali je broj mjesta ograničen, stoga pozivamo sve zainteresirane da se prijave na urania.hr.