Kada? Srijeda, 4. rujna 2024., 18 sati

Gdje? ZKM, dvorana Miško Polanec (Janje)

Sudjeluju: Dušan Šarotar i Marko Gregur; moderira Patricija Horvat

Koliko je malen čovjek ispod zvijezda? Stvara li sam svoju sudbinu u burnim trenucima povijesti? I čeka li svakoga njegovo mjesto sreće? Ova i brojna druga pitanja postavit će tribina Dvostruki portret na kojoj gostuju jedan od najpoznatijih i najprevođenijih slovenskih pisaca, prevoditelj, fotograf i scenarist Dušan Šarotar i Marko Gregur, naš nagrađivani pisac, pokretač Alpe Jadran festivala mladih pisaca, predsjednik organizacijskog odbora međunarodnoga festivala književnosti Galovićeva jesen i jedan od pokretača te glavni urednik časopisa Artikulacije.

Dušan Šarotar na Festivalu će predstaviti roman Zvjezdana karta (Fraktura, 2024.; prijevod Anita Peti-Stantić), dragulj suvremene slovenske književnosti o sudbini jedne obitelji u Prekomurju u vrijeme nacističkih progona Židova. Franc Schwarz, mali židovski trgovac, razvija posao kako bi obitelji, supruzi Ruži i sinu Eugenu, osigurao bolji život, a kao svoju priliku vidi obilje i dobru povezanost svijeta nakon Prvog svjetskog rata. Franc putuje i trguje od Čakovca do Trsta, od Sobote do Ljubljane i Beča, ali tamna sjena nacizma polako se nadvija nad Europu… Kada u ljeto 1944. sve prekomurske Židove odvedu u Auschwitz, život Franca i njegove obitelji, ali i čitavog Prekomurja, stubokom će se promijeniti. Posjeti tribinu Dvostruki portret s piscem čiji je izraz književna kritika usporedila s poetikom redatelja Béle Tarra i pisca i scenarista Lászla Krasznahorkaija (Petra Vidali, Večer).

Marko Gregur na tribini će predstaviti novi naslov Ekspozicija tame (Hena Com, 2024.), kroniku jedne obitelji na burnoj pozornici 20. stoljeća. Ispripovijedan iz perspektive dječaka, poslije muškarca, slijepca nadimka Mračnjak, roman prati sudbinu bogate trgovačke cincarske obitelji Aviro u imaginarnom podravskom selu Viro. Liniju te sudbine uvelike kroje izdaja i krivnja, ali i čežnja, ljubav i kajanje. Nalik na Šarotara, Gregur obiteljsku priču smješta u važne povijesne koordinate; nalik na Šarotara, uranja je u specifičnu atmosferu koju autor opisuje kroz analogiju sa slikarstvom, kao “ambijent Kovačićeva ljeta i Lackovićeve zime”. Istraži portret Marka Gregura na Festivalu svjetske književnosti!
Dvostruki portret moderirat će prevoditeljica Patricija Horvat.