U sklopu sajma suvremene umjetnosti Art Zagreb 2025. održava se izložba polaznika Praktikuma za povjesničare umjetnosti 2025. Program praktikuma „Dijalog povijesti umjetnosti i suvremene umjetničke produkcije — prilog razvoju kritičke misli #4“ započinje u rujnu 2025. susretima na daljinu, a završava izložbom u prosincu. Zadatak ovogodišnjeg praktikuma bio je kritički promišljati i aktualizirati temeljni tekst Erwina Panofskog, „Ikonografija i ikonologija“, prvi put objavljen 1939. godine, te ispitati njegove potencijale i ograničenja u čitanju suvremene umjetničke prakse.

Ovogodišnje izdanje, koje organizira Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske uz podršku Instituta za suvremenu umjetnost, hrvatskog ogranka AICA-e i partnerstvo s Art Zagrebom, nastavlja promišljati odnos povijesti umjetnosti i suvremene umjetničke prakse te pružati povjesničarima umjetnosti priliku da teorijska znanja primijene u kontekstu aktualne umjetničke scene.

Polaznici praktikuma: Ana Plenča, Atonela Dilber, Dora Kokanović, Dora Meštrović, Dubravka Prpić Znaor, Ivana Bunoza, Ivana Skočibušić, Jelena Sedlar, Lorena Horvat, Sara Študir, Marija Runac, Marin Duić, Monika Cvetković, Nika Dobrić, Paula Špek, Marija Palikuča, Sofija Žagar

Umjetnici: Babaseka, Toni Fažon, Dora Ivković Cicko, Tisja Kljaković Braić, Ana Lešković, Lorena Milković, Ivana Mrčela, Mihaela Rašica, Sanda Anderlon, Stjepan Šandrk

U kulturi današnjice, u kojoj slike neprekidno kruže, a pažnja se raspršuje između bezbroj vizualnih podražaja, postaje sve teže zadržati usporen, promišljen odnos prema umjetnosti. Vizualna prezasićenost se nametnula kao univerzalno iskustvo, koje nastaje kao posljedica suvremenog konzumerističkog društva. Ono ne oblikuje samo navike gledanja, nego i sâmo poimanje umjetničkog sadržaja.

U takvome kontekstu, ova izložba vođena je metodologijom povjesničara umjetnosti Erwina Panofskog, čiji je pristup omogućio sustavno razumijevanje višeslojnosti umjetničkog djela. Njegova analiza razlikuje tri razine razumijevanja likovnog sadržaja – ono što najprije vidimo, zatim motive i simbole ukorijenjene u tradiciji i literarnim izvorima te, na kraju, suštinski sadržaj djela, gdje se otkriva šire kulturno značenje. Upravo ta posljednja, ikonološka razina omogućuje nam da u umjetničkom djelu iščitamo šire misaone obrasce društva koje ga je proizvelo. Kolektivni mentalitet, vrijednosti i ideje koje obilježavaju društvo talože se u umjetničkim djelima, a ikonološko čitanje omogućuje njihovo razotkrivanje. Djela ne moraju biti izravni odraz „duha vremena“, ali u njima prepoznajemo simptomatične obrasce mišljenja koji nas oblikuju. Izložba je prožeta sugestivnošću, naglašenim osjećajem ironije, modus koji postaje sve češćim jezikom komunikacije danas, no naglasak nije nužno na moralnoj osudi nego na zapažanju kritičke prirode.

Istodobno, izložba svjesno razotkriva vlastiti paradoks. Prikazana tijekom sajma umjetnina, ona se nalazi unutar prostora u kojem se umjetnost izravno susreće s tržišnom logikom. Slike su ovdje ujedno objekti kontemplacije i predmeti kupnje, što kritičkom tonu izložbe daje dodatnu razinu ironije. Komentiramo mehanizme konzumerističke kulture dok u njima neizbježno sudjelujemo. Upravo ta pozicija, umjesto da oslabi kritiku, otvara prostor za jasnije promišljanje: kako razumjeti umjetnost u sustavu koji je istodobno oblikuje, prodaje i troši.

Organizator praktikuma: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Partneri: Art Zagreb 2025, Institut za suvremenu umjetnost, AICA Hrvatska