Ikonografska metoda, jedna od ključnih metoda povijesti umjetnosti koja se primjenjuje u istraživanju slikarstva, grafike i kiparstva, još uvijek je relativno rijetko korištena u istraživanjima popularne kulture. Mediji popularne kulture u Hrvatskoj najčešće su predmet proučavanja kulturne antropologije, komparativne književnosti, sociologije i medijskih studija, dok istraživanja iz perspektive povijesti umjetnosti je malo. Pionirski rad na tom polju započela je povjesničarka umjetnosti Vera Horvat Pintarić, a pridružili su joj se svojim radovima Ranko Munitić i Darko Glavan. Unatoč njihovim doprinosima, tradicionalna podjela na ‘visoku’ i ‘popularnu’ kulturu i dalje prevladava, uz stajalište da postoje ‘ozbiljne’ i ‘neozbiljne’ teme. Knjiga Frane Dulibića pruža pregled izuzetno dinamičnog razdoblja za medije popularne kulture. Ono započinje krajem Drugog svjetskog rata i euforijom novih početaka, sve do neizvjesnosti u shvaćanju grada i života u njemu, koju su 2020. godine obilježile pandemija i potresi u hrvatskim gradovima, koji su u temeljima promijenili život u gradovima, a posljedice ćemo tek trebati shvatiti. Posebnu pažnju autor posvećuje radovima velikog broja hrvatskih autora koji su utopijski i/ili distopijski prikazivali gradove koji su njihovim radovima ne samo pozornice već i akteri. Razumijevanje utjecaja popularne kulture na naše živote postaje sve važnije, a Dulibićeva knjiga predstavlja značajan doprinos tom području istraživanja. Kroz zanimljive primjere i jasno pisanje, autor analizira svijet karikature, stripa i animiranog filma, čineći ovu knjigu zanimljivom ne samo za stručnjake, već i za sve one koji žele bolje razumjeti kulturu u kojoj su odrastali.

Sudjeluju: recenzenti Ivana Mance Cipek i Nikica Gilić, urednica Martina Petrinović te autor Frano Dulibić i predsjednik DPUH-a Dino Milinović
Izdavač: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske
Oblikovanje: DZN
Naklada: 300