BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//PLAN FOR CULTURE - ECPv6.0.6//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-WR-CALNAME:PLAN FOR CULTURE
X-ORIGINAL-URL:https://planforculture.com
X-WR-CALDESC:Events for PLAN FOR CULTURE
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:Europe/Zagreb
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20260329T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20261025T010000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20260922T100000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20261219T120000
DTSTAMP:20261031T022651
CREATED:20260904T071815Z
LAST-MODIFIED:20260904T072010Z
UID:10003600-1790071200-1797681600@planforculture.com
SUMMARY:ART ZA KVART 2026./2027. LIKOVNE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE
DESCRIPTION:LIKOVNE RADIONICE ZA DJECU I ODRASLE / Prijave na edu@hsmuzej.hr ili 095 209 9163 \nHrvatski školski muzej i ove sezone poziva djecu i odrasle na sudjelovanje u kreativnim likovnim radionicama koje potiču maštu\, kreativnost i osobni izražaj kroz umjetnost. \nStrip-Lab: Mala akademija crteža i priča (uz plaćanje) namijenjen je djeci od 8 do 14 godina\, pod vodstvom Zdenka Mikše\, mag. educ. art. Radionice se održavaju utorkom od 17:00 do 18:30 sati u galeriji „Školica za 5″\, Hebrangova 5\, Zagreb. Upisi za školsku godinu 2026./2027. su u tijeku\, a program počinje 22. rujna 2026. \nUmjetnost kao terapija – besplatne kreativne likovne radionice za djecu i odrasle pod vodstvom Petre Kovačić\, mag. educ. art.\, namijenjene opuštanju i kreativnom izražavanju kroz inovativne likovne tehnike. Održavaju se subotom od 10:00 do 12:00 sati\, prema rasporedu. \nTragovi zemlje – besplatne kreativne likovne radionice za odrasle pod vodstvom akademskog slikara Luke Kuševića\, u sklopu ciklusa geopoetskih istraživanja koji kroz umjetnost istražuje odnos čovjeka i okoliša. Održavaju se svake prve srijede u mjesecu od 17:00 do 19:00 sati u Muzeju suvremene umjetnosti\, Pariška soba (3. kat)\, Avenija Dubrovnik 17\, Zagreb. \n 
URL:https://planforculture.com/event/art-za-kvart-2026-2027-likovne-radionice-za-djecu-i-odrasle/
LOCATION:ZAGREB
CATEGORIES:WORKSHOP
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2026/09/Art_za_kvart_banner_1240_230.png
ORGANIZER;CN="Hrvatski%20%C5%A1kolski%20muzej%2C%20galerija%20%22%C5%A0kolica%20za%205%22":MAILTO:hsm@hsmuzej.hr
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;VALUE=DATE:20261031
DTEND;VALUE=DATE:20261114
DTSTAMP:20261031T022651
CREATED:20261030T123543Z
LAST-MODIFIED:20261030T123543Z
UID:10003670-1793404800-1794614399@planforculture.com
SUMMARY:Izložba Naši jezici u Galeriji Flora
DESCRIPTION:Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik i Galerija Flora \nsa zadovoljstvom Vas pozivaju na otvorenje izložbe \n\nDanijela Bagarić \nAlem Korkut \nIvana Pegan \nNaši jezici \n\nkoje će se održati u subotu 31. listopada u 19 sati u Galeriji Flora. \n\nIzložba se ostvaruje u suradnji sa Umjetničkom organizacijom Atelieri Žitnjak iz Zagreba\, kojima ovom prilikom zahvaljujemo. \nIzložba se može pogledati do 13. studenog svaki dan od 9-12 i od 15-18 sati. \nIzložba se može pogledati i u drugim terminima ako su vrata Florina doma otvorena\, te najavom na galerijaflora.dbk@gmail.com \n\nŽivot nas oblikuje na načine koje često razumijemo tek s odmakom. Mjesta u kojima živimo\, ljudi koje susrećemo i okolnosti u kojima se zateknemo ostavljaju tragove u našem govoru\, pamćenju i načinu na koji gledamo svijet. U radovima Danijele Bagarić\, Ivane Pegan i Alema Korkuta ti tragovi dobivaju različite oblike: rečenice\, svjetlosne otiske i reljefe koji nalikuju pismu. \nDanijela Bagarić piše o životu koji živi i onima koje je mogla živjeti da su se okolnosti drukčije posložile. Odlazak iz Bosne u Austriju u njezinim se tekstovima otvara kao pitanje jezika\, pripadanja i vlastitih mogućnosti. Rečenice su rezultat dugog promišljanja o iskustvu i njegovim posljedicama. Urezane u bijelu uljanu boju otkrivaju plavu podlogu\, kao da misao prolazi kroz slojeve vremena prije nego što postane vidljiva. Uz tekstove na zidovima\, umjetnica predstavlja i malu bijelu knjigu. Njezin intimni format poziva na osobno čitanje. Rukopis na hrvatskom i njemačkom jeziku povezuje dva jezika njezina života\, dok meki trag grafita unosi u knjigu osjećaj krhkosti i promjene.  \nIvana Pegan na rezidenciji u Zagrebu prati jutarnje svjetlo i promjene koje ono donosi u prostor. U cijanotipijama spaja fotografije iz vlastite arhive\, sjene i obojene površine. Prazna stolica\, detalji tijela i drugi fragmenti susreću se u slikama koje nastaju iz pažljivog promatranja i intuitivnog povezivanja. Svaki je otisak vezan uz određeni trenutak\, mjesto i trajanje izlaganja suncu. Radovi tako čuvaju nešto od iskustva koje je pripadalo samo tom vremenu. \nAlem Korkut u Abecedi glosolalije istražuje govor koji nastaje kroz spontane glasove i slogove\, a u religijskom se kontekstu povezuje s duhovnim zanosom\, dok ga psihologija i lingvistika opisuju kao pseudojezik. Princip nastajanja tog nemuštog govora je sličan onome koji koristi Korkut izrađujući svoju abecedu: kontrola nad procesom se svodi samo na ideju\, oblikovanje je prepušteno nepredvidivosti. Kao što govornik u glosolaliji zaobilazi racio i dopušta da kroz njega teče neartikulirani glas\, tako i kipar zaobilazi kalup\, prepuštajući užarenom aluminiju da slobodno poteče i samostalno reagira na tlo. U oba slučaja\, svjesni je um tek pokretač procesa\, dok konačni oblik (bio on zvučni slog ili metalni reljef) nastaje u trenutku potpunog prepuštanja slučaju. Metal se oblikuje u dodiru s tlom\, stvarajući znakove koji prizivaju pismo i govor te istodobno ostaju otvoreni za osobno čitanje.  \nSvo troje razvijaju suzdržan likovni jezik\, no ipak svaki na svoj način dolazi do intenzivnog izraza. Danijela Bagarić promišlja identitet kroz rečenice\, Ivana Pegan povezuje slike\, svjetlost i sjećanja\, a Alem Korkut prepušta metalu da u dodiru s pijeskom pronađe svoj oblik. Njihovi su postupci različiti\, ali u svima se osobno iskustvo pretvara u nešto što možemo vidjeti\, čitati ili osjetiti. Svaki rad otvara drukčiji način gledanja\, a značenje se nastavlja stvarati i u susretu s onim tko ga promatra. \nDora Lučić \n\n\n\nDanijela Bagarić vizualna je umjetnica koja živi i radi u Welsu u Austriji. Njezina praksa obuhvaća slikarstvo\, crtež\, grafiku\, objekt i procesualno istraživanje materijala. Istražuje kako percepcija\, sjećanje i unutarnja stanja dobivaju materijalni oblik. Boja\, linija\, slojevi\, površina i svjetlo određuju radove čija se pojavnost mijenja s pogledom i prostorom. Vrijeme\, tišina\, ranjivost i preobrazba pritom postaju likovna iskustva. Rođena je 1976. u Bugojnu u Bosni i Hercegovini\, a od 1992. živi u Austriji. Od 2015. do 2021. studirala je likovnu umjetnost na Umjetničkom sveučilištu u Linzu u klasi prof. Ursule Hübner te diplomirala. Izlagala je u Austriji i inozemstvu\, a radovi joj se nalaze u javnim i privatnim zbirkama. \nAlem Korkut rođen je 1970. u Travniku. Osnovnu i srednju školu završio u Banjaluci. Diplomirao kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1997. godine. Autor je više javnih skulptura\, te dobitnik više strukovnih nagrada i nagrada na natječajima za skulpture u javnom prostoru. Izlagao na pedesetak samostalnih i oko dvjesto skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Od 1998. do 2007. član HZSU u statusu samostalnog umjetnika. Od 2007. predaje kiparstvo na ALU u Zagrebu. Predsjednik je Umjetničke organizacije Atelijeri Žitnjak. \n.Ivana Pegan u svojem recentnom radu koristi fotografiju\, jezik\, pismo\, govor i glas izražavajući se u medijima umjetničke knjige\, poetskih objekata te audio i video radova. Kako kroz dnevničke zapise\, fragmentarne tekstove\, poeziju\, kratke priče i gramatičke pitalice tako i kroz vizualne i zvučne radove (spoken word) vlastitim glasom ispituje načine na koje se subjekt konstituira\, usredotočujući se na emocionalni\, mentalni i glasovni potencijal prekoračivanja društvenih konvencija i ustaljenih granica. Rođena je 1971. u Doboju. Diplomirala je 1996. na kiparskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu\, u klasi prof. Šime Vulasa. Članica je HZSU\, HDLUDU\, ARL i UO Tkivo. Od 2014. voditeljica je Galerije Flora.
URL:https://planforculture.com/event/izlozba-nasi-jezici-u-galeriji-flora/
LOCATION:HDLUDU\, Šetalište kralja Zvonimira 32\, Dubrovnik
CATEGORIES:EXHIBITION
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2026/10/Flora-plakati_Bagaric-Korkut-Pegan-WEB-1-scaled.jpg
ORGANIZER;CN="Hrvatsko%20dru%C5%A1tvo%20likovnih%20umjetnika%20Dubrovnik":MAILTO:hdludubrovnik@gmail.com
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20261031T200000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20261031T214500
DTSTAMP:20261031T022651
CREATED:20260715T115624Z
LAST-MODIFIED:20260715T115624Z
UID:10003591-1793476800-1793483100@planforculture.com
SUMMARY:GSK Kerempuh: SMRT NA DOPUSTU
DESCRIPTION:Po romanu J.Saramaga ‘Kolebanje smrti’\nRedatelj: Kokan Mladenović \nU jednoj neimenovanoj državi na sedam mjeseci prestane postojati –  smrt. Premda nestanak smrti isprva zvuči kao idealna situacija\, svježe besmrtan narod ubrzo se mora nositi sa krizom zdravstva\, ekonomije\, pojavom kriminalnih organizacija i prijetnjama susjednih država. Ljudi i dalje normalno stare i oboljevaju\, ali bez smrti samo se gomilaju na granici života\, a i na granici države. Razotkrivaju se i igre moći vlade\, Crkve i monarhije te njihovi prljavi poslovi. O državi se ne zna mnogo i tako ove uvijek relevantne teme postaju univerzalno primjenjive na bilo koje područje i povijesno razdoblje. \nAutorska predstava „Smrt na dopustu“ nije izravna adaptacija Saramagova romana\, već je kroz rad redatelja Kokana Mladenovića s ansamblom Kerempuha poprimila kontekst regionalnih prilika i tema kojima smo svakodnevno izloženi\, zadržavajući Saramagovu neodređenost i satirični odmak. Dok se u romanu takva vrsta odmaka postiže autorovom osobitom vrstom pripovijedanja te brižljivo odabranim motivima oko kojih plete mrežu situacija\, u našoj se predstavi taj isti dojam ostvaruje drugim sredstvima. Neka od njih su brechtovska gluma\, pjesme i humor koji\, osim iz komičnih situacija\, proizlazi i iz britkih i svevremenskih dijaloga po uzoru na velikane komedije Groucha Marxa i Woodyja Allena. \nDramaturginja: Dora Delbianco\nAutori adaptacije: Kokan Mladenović\, Dora Delbianco\, Mirta Mikloušić i ansambl predstave\nAutor tekstova pjesama: Kokan Mladenović\nScenografkinja: Irena Kraljić\nKostimografkinja: Marita Ćopo\nScenski pokret: Pravdan Devlahović\nAutorica glazbe: Irena Popović Dragović\nKorepetitori: Viktor Čižić/Ana Krajnović (klavir)\nOblikovatelj svjetla: Martin Šatović\nSuradnik za mađioničarske trikove: Domagoj Ivanković\nAsistentica redatelja: Mirta Mikloušić\nAsistentica dramaturginje:  Adela Kulenović\nAsistentica kostimografkinje: Katarina Božičević\nInspicijentica: Lorena Matešić\n U predstavi uživo sudjeluju glazbenici Franka Margeta (violončelo) i Viktor Čižić/Ana Krajnović (klavir) \nKorišteno je izdanje ˝Kolebanje smrti˝ Joséa Saramaga u prijevodu Deana Trdaka i izdanju VBZ-a iz 2009. godine. \nIgraju: \nSmrt – Josipa Anković\nViolončelist – Borko Perić\nPremijer – Vilim Matula\nPrijestolonasljednik – Hrvoje Kečkeš\nKardinal\, veleposlanik\, glavni ravnatelj televizije – Tarik Filipović\nGlavna urednica\, intendantica – Mia Begović\nDirigentica\, veleposlanica – Ines Bojanić\nPredstavnica maphije\, ministrica informiranja i veza\, ministrica turizma – Ana Maras Harmander\nNova intendantica\, ministrica zdravstva – Mirela Videk Hranjec\nAsistent glavne urednice\, državni tajnik – Karlo Mlinar\nGrobar\, veleposlanik – Filip Detelić \nPopusti na grupne posjete (10 i više osoba)\nProdaja na tel. 01/4833 645\, 01/4833 646
URL:https://planforculture.com/event/gsk-kerempuh-smrt-na-dopustu-28/
LOCATION:Satiričko kazalište Kerempuh\, Prolaz Fadila Hadžića 7\, Zagreb\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:THEATER
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2026/07/Smrt-na-dopustu.jpg
ORGANIZER;CN="Satiri%C4%8Dko%20kazali%C5%A1te%20Kerempuh":MAILTO:blagajna@kerempuh.hr
END:VEVENT
END:VCALENDAR