BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//PLAN FOR CULTURE - ECPv6.0.6//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-WR-CALNAME:PLAN FOR CULTURE
X-ORIGINAL-URL:https://planforculture.com
X-WR-CALDESC:Events for PLAN FOR CULTURE
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:Europe/Zagreb
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20240331T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20241027T010000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20240513T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20240513T200000
DTSTAMP:20260827T202635
CREATED:20240511T154422Z
LAST-MODIFIED:20240726T122506Z
UID:10002250-1715626800-1715630400@planforculture.com
SUMMARY:Tribina “Razotkrivanje”: Marina Vujčić\, “Sigurna kuća”
DESCRIPTION:U ponedjeljak 13. svibnja 2024. posjeti književnu tribinu Razotkrivanje\, promociju knjige Sigurna kuća jedne od najznačajnijih domaćih autorica Marine Vujčić koja će se održati u Kazalištu Kerempuh (Prolaz Fadila Hadžića 3\, Zagreb) u 19 sati. \nUz autoricu\, o knjizi će govoriti Frakturin glavni urednik Seid Serdarević\, a ulomke iz knjige čitat će glumica Ksenija Marinković. \nO knjizi: \n“Žena je ubila muža\, nasmrt ga je ubola nožem\, bilo je to ubojstvo na mah. Ni susjedi ni obitelj ne mogu vjerovati da je to bila u stanju učiniti jer\, bez obzira na povremene svađe\, oni su bili sasvim normalan par. Kako to da je Lada Lončar – nježna žena\, majka djevojčice – ubila supruga\, uglednog sveučilišnoga profesora? Sada na odsluženju kazne u ženskoj kaznionici\, okružena najrazličitijim prijestupnicama\, može promišljati o tome što je dovelo do toga da odustane od šminke\, kako je ostala bez prijateljica i zašto se odrekla karijere. Kako je postala supruga zatvorena u četiri zida svoga stana jednako kao sada u zatvoru? Tko je bio njezin muž\, osoba koju su obožavali njezina majka i svi ostali\, tko je stvarno bio taj mister savršeni? \nSigurna kuća čita se u dahu i ostavlja bez daha. Marina Vujčić pripovijeda o nasiljima o kojima se ne piše u novinama\, o ženama koje pate i ne uspijevaju naći izlaz. Sigurna kuća krik je protiv verbalnog i psihičkog nasilja\, upozorenje da ne prihvaćamo zdravo za gotovo živote svojih prijatelja te nadasve roman o tome da uvijek trebamo biti prvo lice svoga života.” \nPridruži se!
URL:https://planforculture.com/event/tribina-razotkrivanje-marina-vujcic-sigurna-kuca/
LOCATION:Grad Zagreb
CATEGORIES:LITERATURE
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2024/05/sigurna_kuca_f_magazin.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20240520T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20240520T200000
DTSTAMP:20260827T202635
CREATED:20240511T154814Z
LAST-MODIFIED:20240726T122459Z
UID:10002251-1716231600-1716235200@planforculture.com
SUMMARY:Književne sudbine klasika: Thom Jones
DESCRIPTION:U ponedjeljak 20. svibnja 2024. posjeti tribinu Književne sudbine klasika o jednom od najvećih američkih pisaca Thomu Jonesu\, književnom srodniku Raymonda Carvera\, autoru koji se za života borio s alkoholizmom i lošim zdravljem\, a zbirkom priča Noćni vlak (Fraktura\, 2024.; prijevod: Patricija Horvat) ostvario je vrhunce američke kratke priče. Promocija će se održati u Knjižari Fraktura u 19 sati. \nO životu i književnom radu Thoma Jonesa govorit će prevoditeljica Patricija Horvat i pisac Zoran Ferić\, a razgovor će moderirati urednik Roman Simić. \nO autoru: \n“Thom Jones\, jedan od ponajboljih američkih pisaca kratkih priča\, rođen je 1945. u Aurori\, tvorničkom gradu na rijeci Fox šezdesetak kilometara zapadno od Chicaga. Djetinjstvo mu je obilježilo samoubojstvo oca\, boksača\, koji je bolovao od shizofrenije i koji ga je od malih nogu podučavao boksu\, vještini koja će Jonesu obilježiti stvaralaštvo\, ali i život. Teško pretučen od suborca u amaterskom meču\, umjesto da s ostatkom svojega voda kao marinac ode u Vijetnam (svi njegovi drugovi ondje će poginuti)\, otpušten je iz vojske s dijagnozom epilepsije temporalnog režnja – iste one za koju se vjeruje da je mučila Dostojevskog. Ponovno civil\, Jones upisuje koledž\, a početkom 1970-ih pohađa glasoviti studij kreativnog pisanja na Državnom sveučilištu u Iowi. Ne pronašavši se u poslu tekstopisca u reklamnoj agenciji\, jedanaest godina radi kao domar u školama i bolnicama\, pročitavši\, kako je tvrdio\, više od 10000 knjiga. (“Bilo je to čitanje koje se moralo obaviti\,” rekao je u intervjuu 1998.\, “a većina ljudi sa stalnim poslom jednostavno nema tu vrstu slobodnog vremena.”) U tom razdoblju pa sve do sredine 1980-ih Jones se borio s alkoholizmom\, razvio dijabetes\, patio od depresije i postao ovisnik o velikom broju lijekova – iskustva koja će se iz njegove biografije preliti u priče\, obilježavajući sudbine gotovo svih Jonesovih likova. Baš će jedna od takvih pripovjedaka\, “Boksač u trenutku predaha”\, četrdesetsedmogodišnjeg domara preko noći pretvoriti u književnu zvijezdu. Nakon više odbijenica (jednu od njih kao urednica časopisa Ontario Review poslala mu je i Joyce Carol Oates\, koja će “Boksača” poslije uvrstiti u Telling Stories: An Anthology for Writers)\, priču će 1992. suprotno svojoj uredničkoj politici u rekordnom roku objaviti The New Yorker\, otvarajući Jonesu širom vrata američke književnosti. “Boksač u trenutku predaha”\, pripovijetka čiji pripovjedač\, marinac koji jedini preživi zasjedu vijetnamske vojske\, hipnotički prepleće dramatičnu svakodnevicu Vijetnama s razmatranjima o nasilju i umjetnosti\, Jonesu je donijela Nagradu O. Henry\, a istoimenom zbirkom (1993.) ušao je u finale prestižne National Book Award. Devedesetih godina 20. stoljeća Jonesova književna zvijezda sja najjače; premda nastavlja pisati i u novom tisućljeću\, hvaljene zbirke Cold Snap (1995.) i Sonny Liston Was A Friend Of Mine (1999.) jedine su koje će objaviti za života. Njihovi tipični junaci muškarci su obilježeni nasiljem\, traumom\, ovisnostima i duhovnim nagnućima\, likovi čiji hemingvejevski mačizam podrivaju i iskupljuju fina samoironija i crni humor. No oni nisu jedini koje Jones razumije i o kojima piše. Najzorniji primjer za to priča je “Želim živjeti!”\, maestralan monolog žene oboljele od raka\, koju je John Updike uvrstio u svoju antologiju Best American Stories of the Century. Jonesova fatalistička vizija i pripovjedački adrenalin prožimaju sve njegove teme – od ovisnosti i bolesti do obiteljskih odnosa\, odrastanja i nasilja – no najizrazitiji su\, ipak\, u njegovim pričama o Vijetnamskom ratu\, nevjerojatno autentičnim prikazima stvarnosti za koju je bio vezan\, ali je – zahvaljujući jednom boksačkom meču – sam nikada nije doživio. \nVeliki američki pisac kratkih priča Thom Jones umro je u 71. godini (2016.) od komplikacija izazvanih dijabetesom. Baš kao i Raymond Carver\, s kojim su ga često uspoređivali\, čitavog se života borio s alkoholizmom i lošim zdravljem\, književni je uspjeh doživio relativno kasno\, studirao je i predavao kreativno pisanje na Državnom sveučilištu u Iowi\, pisao nevjerojatno moćne pripovijetke o običnim ljudima koje bi bilo lako nazvati gubitnicima\, i nikada nije napisao roman. No\, za razliku od Carvera\, koji je umro na vrhuncu slave\, Jones je posljednju knjigu objavio sedamnaest godina prije smrti\, zbog čega će Noćni vlak mnogima biti otkriće\, razoran književni aperkat\, pripovjedački bljesak bez kojega je teško zamisliti vrhunce suvremene američke kratke priče.” \nPridruži se!
URL:https://planforculture.com/event/knjizevne-sudbine-klasika-thom-jones/
LOCATION:Grad Zagreb
CATEGORIES:LITERATURE
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2024/05/sudbine_klasikathom_jones_f_magazin.jpg
END:VEVENT
END:VCALENDAR