BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//PLAN FOR CULTURE - ECPv6.0.6//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-ORIGINAL-URL:https://planforculture.com
X-WR-CALDESC:Events for PLAN FOR CULTURE
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:Europe/Zagreb
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20230326T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20231029T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20240331T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20241027T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20250330T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20251026T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20260329T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20261025T010000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20260109T200000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20260125T140000
DTSTAMP:20260624T210723
CREATED:20260116T085548Z
LAST-MODIFIED:20260116T085548Z
UID:10003355-1767988800-1769349600@planforculture.com
SUMMARY:RIJEČI\, SLIKE I SNOVI – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića
DESCRIPTION:Izložba predstavlja preko 400 plakata iz kolekcije Smiljanić koja broji njih desetak tisuća\, nastalih u vremenskom rasponu od prvih desetljeća 20. stoljeća do početka 2000-ih\, a fokusira se na četiri velike cjeline s pogledom na najzanimljivije filmske i kazališne plakate\, plakate različitih manifestacija u rasponu od politike\, preko sporta i sajmova\, do glazbe i likovne umjetnosti\, te plakate u svojstvu umjetničkih djela. Izložbu suorganiziraju Lauba – Kuća za ljude i umjetnost i HDD – Hrvatsko dizajnersko društvo\, a ostat će otvorena do 25. siječnja 2026. \nAmbicija ove izložbe nije samo pokazati raspon ove kolekcije\, nego i pokušati kroz njene dijelove ispričati priče o tome što plakat kao medij može\, koje su njegove posebnosti\, gdje su mu granice i kako se one krše\, koji su sve izražajni dosezi koje su generacije dizajnera i umjetnika ocrtale u mediju plakata\, ali i koje su propulzivne institucije i drugi konteksti pomogli da se na području Hrvatske i nekadašnje Jugoslavije formira tako snažan kontinuitet izuzetnog grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija. Osim što će istaknuti fragmente opusa dizajnera i umjetnika kao što su Boris Bućan\, Mihajlo Arsovski\, Mirko Ilić\, Ivan Picelj\, Boris Ljubičić\, Slobodan i Saveta Mašić\, Matjaž Vipotnik\, Ferenc Baráth\, Dalibor Martinis\, Drago Ivanišević\, Andrija Maurović\, Edo Murtić\, i grupa kao što su Novi Kolektivizem\, Studio Imitacija života i drugi\, izložba donosi i niz različitih tematskih rakursa na same karakteristične pristupe oblikovanju plakata. \nU kontekstu filma tako se\, između ostalog\, osvrće na naglašeno tipografski pristup oblikovanju\, ili na plakate čiji je dominantan motiv ljudsko tijelo\, na obilježja dizajna kod specifičnih žanrova kao što je npr. znanstvena fantastika. K tome\, izložba nas upoznaje i s kuriozitetima kao što je cijela kolekcija plakata slavnih poljskih autora dizajniranih za jugoslavenske filmove. Filmski plakati imaju prije svega komercijalnu\, propagandnu najmjenu — da informiraju i privuku publiku podacima o režiseru i glumcima\, sugeriraju žanr filma. Sažimajući neke od najvažnijih likova i scena u nekoj vrsti vizualnog kolaža ili fotomontaže dizajneri/ilustratori nastoje sadržaj i temu filma što efektnije najaviti i predočiti publici. Zbog tehnoloških ograničenja tiska 50ih\, 60ih\, pa i 70ih godina filmskim plakatima uglavnom dominiraju ilustracije dok se korištenje fotografije često svodi na reprodukciju portreta filmskih zvijezda ili ikoničkih scena. \nU domaćem kontekstu iz više razloga upravo je kazališni plakat od 60ih do 80ih godina bio područje izrazito kvalitetnog grafičkog dizajna. Namijenjen prvenstveno obrazovanoj publici kazališni plakat nije bio pod pritiskom komercijalno-marketinških zahtjeva pa je omogućavao formalno radikalne pristupe\, dok je s druge strane oslobođen neposrednog pritiska političko-ideološke agitacije ipak tematski omogućavao i raznovrsne društveno-političke komentare. Početkom 60ih javlja se i niz studentskih kazališta (Studentsko eksperimentalno kazalište\, Studentsko satiričko glumište)\, festivala poput Ifska\, novih kazališta kao što su Zagrebačko dramsko kazalište\, Komorna pozornica i Teatar &td\, a u jugoslavenskom kontekstu tu su i Bitef\, Glej\, Pekarna i KPGT. Novi naručitelji zainteresirani za dobar dizajn omogućili su da upravo kazališni plakat postane važan predmet interesa niza vrhunskih dizajnera (Arsovski\, Bućan\, Borčić\, Ilić\, Vipotnik\, Novi kolektivizam\, Studio imitacija života). U cjelini posvećenoj kazalištu\, izložba se fokusira na prodore začudne\, magične atmosfere koja se često javlja upravo u kontekstu dizajna za teatar\, a s druge strane i na dizajnerske radove u kojima se na provokativne načine sudaraju ideje svakodnevne i scenske stvarnosti. \nU cjelini posvećenoj manifestacijama akcenti su upravo na sinergiji dizajna i iznimnih događanja koja su transformirala našu sredinu\, od Novih tendencija\, preko Muzičkog biennala\, Geffa i Eurokaza\, preko Mediteranskih igara\, Univerzijade u Zagrebu 1987 i Zimskih Olimpijskih igara u Sarajevu\, do vibrantnih desetljeća Zagrebačkog zbora i Zagrebačkog Velesajma. \nPosljednja velika cjelina izložbe upoznaje nas s plakatom kao medijem vizualne umjetnosti\, kao umjetničkim iskazom ili artefaktom. U ovoj cjelini većinom je riječ o radovima nastalima 1960-ih i 1970-ih godina\, gdje je upravo grafički dizajn poslužio brojnim umjetnicima da preispitaju samu prirodu umjetnosti\, umjetničkog djela i vizualnih komunikacija\, a ona uključuje radove grupe OHO\, Gorana Trbuljaka\, Tomislava Gotovca\, Sanje Iveković\, Dimitrija Bašičevića Mangelosa\, Vlade Marteka i brojnih drugih. Izložba plakata daje uvid u samo jedan dio Zbirke Smiljanić\, koja obuhvaća mnoga ključna djela vizualne umjetnosti iz druge polovice 20. stoljeća\, fotografije\, grafika\, knjiga te avangardnih i neoavangardnih časopisa.\n(iz teksta Marka Goluba i Dejana Kršića) \nRIJEČI\, SLIKE I SNOVI – Plakati iz zbirke Petra Smiljanića\nLauba – Kuća za ljude i umjetnost\n9 – 25.1.2026.\nOrganizatori izložbe: Lauba – Kuća za ljude i umjetnost\, HDD – Hrvatsko dizajnersko društvo\nKustos izložbe: Marko Golub\nKustosica asistentica: Tena Lovrenčić\nKoncept izložbe i selekcija radova: Marko Golub\, Tena Lovrenčić\, Petar Smiljanić\nDizajner\, konzultant i stručni suradnik (suautor tekstova): Dejan Kršić\nAutori postava: Marko Golub i Tena Lovrenčić \n  \nRadno vrijeme izložbe: \nPonedjeljak – Subota: 11-19h\nNedjelja: 10-14h \nCijena ulaznice: 10EUR\nStudenti i umirovljenici 50% popusta na blagajni
URL:https://planforculture.com/event/rijeci-slike-i-snovi-plakati-iz-zbirke-petra-smiljanica/
LOCATION:Lauba – Kuća za ljude i umjetnost\, Prilaz baruna Filipovića 23a\, Zagreb\, 10000\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:EXHIBITION
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2026/01/Smiljanic-hdd-web-900x600-1_72-dpi.jpg
ORGANIZER;CN="Lauba%20-%20Ku%C4%87a%20za%20ljude%20i%20umjetnost":MAILTO:info@lauba.hr
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250402T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250402T210000
DTSTAMP:20260624T210723
CREATED:20250327T125636Z
LAST-MODIFIED:20250327T125636Z
UID:10002994-1743620400-1743627600@planforculture.com
SUMMARY:Promocija knjiga: MIHAJLO ARSOVSKI & ZORAN PAVLOVIĆ
DESCRIPTION:U srijedu 2. travnja u 19h u ORISU održat će se promocija monografskih izdanja HDD-a o dizajnu Mihajla Arsovskog i Zorana Pavlovića\, autora Dejana Kršića i Marka Goluba. Premda obrađuju različite individualne opuse\, knjige u velikoj mjeri dijele temu – grafičko oblikovanje knjiga i publikacija – te govore o dvije istaknute figure hrvatskog grafičkog dizajna koje su tijesno surađivale\, ali i imale bliske autorske jezike temeljene upravo na vizualnim svojstvima slova i pisma\, odnosno tipografije. O knjigama će govoriti povjesničari umjetnosti Zvonko Maković i Lovorka Magaš Bilandžić\, viša kustosica MUO Koraljka Vlajo\, filmolog i filmski kritičar Hrvoje Turković\, dizajner i predsjednik HDD-a Sven Sorić te sami autori. \nObje knjige moći će se\, isključivo prilikom predstavljanja u Orisu\, kupiti po sniženim cijenama! Knjiga Opremio: Mihajlo Arsovski – Tipografija & dizajn novina\, časopisa\, knjiga\, publikacija &td autora Dejana Kršića i Marka Goluba na 336 stranica prvi put na jednom mjestu obrađuje dizajn Mihajla Arsovskog u području knjiga i publikacija te analizira neka od najljepših i najslavljenijih izdanja u povijesti hrvatskog grafičkog dizajna – biblioteka kao što su Razlog\, Kolo i BiblioTeka\, izdanja SN Liber i Cekadea\, novina kao što su Studentski list\, Polet\, Pop express\, Telegram\, te časopisa (Razlog\, Život umjetnosti\, Prolog\, Teka) – koja zavode ne samo naslovnicama\, nego i svojom ukupnom materijalnošću\, dinamičnim prijelomom\, izborom papira\, boje\, igre s tipografijom i dinamikom teksta i slika. \nPored središnjeg teksta autorskog dvojca na hrvatskom i engleskom jeziku\, u knjizi se s bogatom vizualnom građom isprepliću i tekstovi niza drugih autora\, originalni prilozi Miroslava Kirina\, Mirka Petrića\, Slobodana Šnajdera\, te arhivski tekstovi i odlomci iz tekstova: Darija Devića\, Radovana Ivančevića\, Zrinke Jurčić (Tatomir)\, Želimira Koščevića\, Borisa Ljubičića\, Zvonka Makovića\, Borisa Maleševića\, Davora Matičevića\, Maroja Mrduljaša\, Radoslava Putara\, Željka Serdarevića\, Feđe Vukića\, Marka Zubaka i Vjerana Zuppe. Ova nova izdanja HDD-a financijski su podržali Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske\, Gradski ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba\, Zaklada Adris i tvrtka Igepa Plana. \n  \nViše detalja možete pročitati na blogu: bit.ly/426v4Dc \n 
URL:https://planforculture.com/event/promocija-knjiga-mihajlo-arsovski-zoran-pavlovic/
CATEGORIES:LITERATURE,OTHER
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2025/03/naslovna.jpg
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20230629T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20230629T210000
DTSTAMP:20260624T210723
CREATED:20230607T134613Z
LAST-MODIFIED:20230626T135556Z
UID:10000012-1688065200-1688072400@planforculture.com
SUMMARY:SMETNJE U PRIJEMU SLIKE: Transferi fotografije u dizajnu 1960 – 1990 / Otvorenje izložbe
DESCRIPTION:U četvrtak 29. lipnja u 19 sati u HDD galeriji otvara se izložba SMETNJE U PRIJEMU SLIKE – TRANSFERI FOTOGRAFIJE U DIZAJNU 1960 – 1990\, koja se bavi odnosom fotografije i grafičkog dizajna\, na primjerima radova autora kao što su Ivan Picelj\, Mihajlo Arsovski\, Boris Bućan\, Boris Ljubičić\, Mirko Ilić\, Gorki Žuvela\, Milan Vulpe\, Željko Borčić\, Dušan Bekar\, Dalibor Martinis\, Goran Trbuljak\, Sanja Iveković\, Bachrach&Krištofić\, NEP\, Greiner&Kropilak i drugi. Autori koncepcije i kustosi izložbe su Marko Golub i Dejan Kršić\, a ostat će otvorena u HDD galeriji do 21. srpnja. \nVIŠE: \nSMETNJE U PRIJEMU SLIKE: Transferi fotografije u dizajnu 1960 – 1990. (29.6. – 21.7.2023.) \nIzložba “Smetnje u prijemu slike – Transferi fotografije u dizajnu 1960 – 1990.” posvećena je odnosu fotografije i grafičkog dizajna u razdoblju od kasnih 1960-ih do kraja 1980-ih godina u Hrvatskoj te načinima kako čitanje tog odnosa produbljuje ne samo naše razumijevanje oba medija\, nego i omogućuje specifičan uvid i razumijevanje vizualnih umjetnosti te medijske i popularne kulture u navedenom razdoblju. Upravo je grafički dizajn tada predstavljao svojevrsan most — medij — koji je prevladavao u našoj sredini ustaljene granice i ograničenja područja tzv. umjetničke\, klupske\, dokumentarne i novinske te amaterske fotografije. \n\nOdnos o kojem govorimo nije jednoznačan — ne radi se o pukoj upotrebi fotografije u različitim sredstvima vizualnog komuniciranja\, nego prije svega o rastakanju medija fotografije\, njenog jezika\, teksture\, značenja i svojstava u struji drugih medija\, poput teksta i tipografije\, kolaža\, tiskarskih tehnika i produkata (plakati\, časopisi\, novine\, knjige…)\, elektroničke slike (TV i video)\, xeroxa i slično. U nekim slučajevima fotografija je očigledan pa i najvažniji instrument grafičkog dizajna; u drugima se nalazi tamo gdje je ne očekujemo i ne prepoznajemo\, kao sredstvo za postizanje određenih optičkih ili estetskih efekata\, ili pak u njenom elementarnom\, ne-prikazivačkom obliku (tzv. elementarna fotografija\, fotogrami/rejogrami)\, a ponekad je dio integralne cjeline s drugim grafičkim artefaktima\, struje sačinjene od teksta\, slika i misli\, u kojoj je teško razlučiti gdje što počinje\, a gdje završava. \nKlasifikacija pa i puka sistematizacija tih odnosa je kompleksan i nezahvalan zadatak jer se javlja niz kombinacija i preklapanja kreativnih pristupa\, tehnika i tehnoloških mogućnosti. Te odnose i izbore kreativnih postupaka možemo promatrati i konceptualizirati kao multidimenzionalno križanje različitih osi na kojima su između krajnosti njihove različite kombinacije ili stupnjevi. Primjerice\, ponekad je dizajner istovremeno i fotograf (ili obrnuto\, fotograf je i dizajner)\, a ponekad je riječ o korištenju tuđe fotografije koja opet može biti poznatog ili anonimnog autora\, naručena za specifičnu prigodu ili pronađena i izabrana iz mnoštva drugih postojećih. Drugu takvu os čini odnos prema samoj fotografiji\, koju s jedne strane nalazimo reproduciranu u njezinom integralnom obliku\, a s druge kadriranu ili podvrgnutu drugim\, radikalnijim postupcima kao što su kolažiranje\, modifikacije retuširanjem\, koloriranjem\, pretvaranjem u krupni raster ili visokokontrastni “štrih”. Nasuprot korištenju jedne\, jedinstvene fotografije nalazimo i (“pop-artističko”) umnožavanje iste ili slaganje niza fotografija\, načešće iz iste serije\, što pruža kinematografski efekt dinamike i naracije samih slika. I unutar same fotografije javlja se niz žanrova — od dokumentarne i reportažne fotografije\, preko portreta do tzv. umjetničke fotografije — a unutar njih različite primjene specifično fotografskih postupaka\, high- i low-key\, duge ili dvostruke ekspozicije\, deformacija širokokutnih objektiva\, solarizacije primarne fotografije\, itd. Tu su i odluke o izboru crno-bijele (leica ili kvadratni format?)\, kolor (pozitiv ili slajd?) ili\, kasnije\, instant fotografije. Naravno\, na koncu je i pitanje o fotografijama kojih i kakvih fotografa je riječ. Dok su neki — najčešće oni koji dolaze ili barem imaju iskustvo dokumentarne\, novinske i reportažne fotografije — i sami vješti i zainteresirani za “značenje” motiva\, “poruku” ili “smisao” fotografije\, drugi se prvenstveno bave samom “estetikom”\, formom\, strukturom i teksturom. \nOva izložba prikazuje nam različite pojavne oblike tih odnosa u djelima grafičkog dizajna\, a uključuje radove\, većinom plakate ali i časopise i knjige\, dizajnera i umjetnika kao što su: Ivan Picelj\, Mihajlo Arsovski\, Boris Bućan\, Boris Ljubičić\, Mirko Ilić\, Gorki Žuvela\, Milan Vulpe\, Željko Borčić\, Dalibor Martinis\, Goran Trbuljak\, Sanja Iveković\, Sanja Bachrach Krištofić\, Greiner&Kropilak\, uz fotografe kao što su Luka Mjeda\, Ante Verzotti\, Slobodan Tadić Tec\, Boris Cvjetanović\, Mario Krištofić i brojni drugi. (…)\n(iz teksta Marka Goluba i Dejana Kršića) \n\n\nSMETNJE U PRIJEMU SLIKE: Transferi fotografije u dizajnu 1960 – 1990.\nHDD galerija\, 29.6. – 21.7.2023.Autori i kustosi izložbe: Marko Golub & Dejan Kršić\nAutori teksta i postava: Marko Golub & Dejan Kršić\nGrafički dizajn: Dejan Kršić\nZahvale: Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu\, Galerija umjetnina u Splitu\, Galerija Studentskog centra\, Muzejski dokumentacijski centar\, Kristina Bonjeković\, Jasminka Babić\, Ksenija Baronica\, Tončika Cukrov\, Boris Ljubičić\, Slavko Henigsman\, Alira Hrabar Bekar\, Duško Bekar\, Sanja Iveković\, Mirko Ilić\, Goran Trbuljak\, IGEPA Plana d.o.o.\nProdukcija i organizacija: Marko Golub / HDDSponzori tiska: Cerovski Print Boutique\, Arskopija\nIzložba je financirana sredstvima Ministarstva kulture i medija RH i Gradskog ureda za kulturu\, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba. Izložbeni i diskurzivni program HDD galerije sufinanciran je sredstvima Zaklade Kultura novaHDD galerija / Hrvatsko dizajnersko društvo\nVoditelj galerije: Marko Golub\nBoškovićeva 18\, Zagreb\nRadno vrijeme: pon – pet / 12 – 19h /\nwww.dizajn.hr
URL:https://planforculture.com/event/otvorenje-izlozbe-smetnje-u-prijemu-slike-graficki-dizajn-i-fotografija-od-1960-ih-do-1980-ih/
LOCATION:Hrvatsko dizajnersko društvo\, Boškovićeva ulica 18\, Zagreb\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:EXHIBITION
ATTACH;FMTTYPE=image/png:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2023/06/fotografija-soc-med-web-12-Inst-1080x1080-1.png
END:VEVENT
END:VCALENDAR