BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//PLAN FOR CULTURE - ECPv6.0.6//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-WR-CALNAME:PLAN FOR CULTURE
X-ORIGINAL-URL:https://planforculture.com
X-WR-CALDESC:Events for PLAN FOR CULTURE
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:Europe/Zagreb
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20230326T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20231029T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20240331T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20241027T010000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20240315T180000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20240315T220000
DTSTAMP:20260419T150713
CREATED:20240314T114734Z
LAST-MODIFIED:20240314T114812Z
UID:10002050-1710525600-1710540000@planforculture.com
SUMMARY:izložba autosugestija noemi čotić i marko dajak u flori
DESCRIPTION:Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik i Galerija Flora pozivaju Vas na otvorenje izložbe AUTOSUGESTIJA Noemi Čotić i Marka Dajka\, koje će se održati u petak 15. ožujka u 18 sati. \nIzložba se može pogledati do 30.ožujka svaki dan od 10 do 13 sati i od 16 do 19 sati. Izložba se može pogledati i u drugim terminima ako su vrata Florina doma otvorena\, te najavom na mejl: galerijaflora.dbk@gmail.com
URL:https://planforculture.com/event/izlozba-autosugestija-noemi-cotic-i-marko-dajak-u-flori/
LOCATION:HDLUDU\, Šetalište kralja Zvonimira 32\, Dubrovnik
CATEGORIES:EXHIBITION
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2024/03/Flora-plakati_Nives_NoemiMarko_skupa-3-scaled.jpg
ORGANIZER;CN="Hrvatsko%20dru%C5%A1tvo%20likovnih%20umjetnika%20Dubrovnik":MAILTO:hdludubrovnik@gmail.com
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20240303T160000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20240303T200000
DTSTAMP:20260419T150713
CREATED:20240302T140057Z
LAST-MODIFIED:20240302T140155Z
UID:10002041-1709481600-1709496000@planforculture.com
SUMMARY:izložba IME Berte Miloš u Medijateci galerije Flora
DESCRIPTION:MEDIJATEKA FLORA\, 3.3.-12.3.2024. \nBERTA MILOŠ: IME \nTehnikom veza u svom umjetničkom radu Berta Miloš koristi se dugi niz godina. Ta mikroprocesualna performativna aktivnost u svojoj biti duboko je kontemplativna. Nizanje niti i uboda igle u određenom\, uspostavljenom redu\, misaono je iskustvo. Repetitivnost i usporenost ruke ostavlja prostor za dublje promišljanje svijeta i ljudi koji nas okružuju.  \nBerta Miloš često će se\, i kroz svoju poeziju koju materijalizira koncem na platnu\, referirati na stanja duše\, prirodu\, tišinu\, kao i na neposredni opažaj prostora koji je okružuje. U njenim radovima vrijeme se relativizira\, prošlost i sadašnjost gube svoj utvrđeni slijed.  \nMeđutim\, ovom izložbom Berta reducira svoj dosadašnji izričaj. Nije više riječ o poetičnim rečenicama koje je plavim koncem izvezivala na bijeloj podlozi\, ponekad upotpunjenim cvjetnom dekoracijom\, već samo o imenima koja veze stiliziranom i pikseliziranom rimskom kapitalom. Nešto slično što je već radila u tehnici kolaža – asamblaž ženskih imena prijateljica i kustosica\, sada će prenijeti koncem na platno. I ovaj put imena nisu nasumična i slučajna. Imena su to djece umjetnika njenih prijatelja i poznanika. Sva platna iste su visine – 20 centimetara\, a dužina ovisi o broju slova koja čine ime. Sveukupno je 18 imena: Andrija\, Buga\, Cvijeto\, Ela\, Enio\, …\, i tako abecednim redom. \nRiječ je o svojevrsnoj klasifikaciji\, gotovo lirskoj taksonomiji\, razvrstanoj po sasvim određenim načelima\, a zabilježena su dječja imena čiji su roditelji umjetnici. Ako i postoji neka zakonitost u izboru imena\, sam niz pretpostavlja da promatrač ne mora nužno znati referencijalnost imenovanih. Izdvojena i izrađena tehnikom veza\, ta imena sada žive svoje živote. Izvezena onomastika koja nadilazi imensku semantiku i otima joj se. Imenima možemo pridodati bilo koju priču koju zamislimo. Možemo ih translatirati u bilo koje povijesno ili buduće vrijeme. Ali sada nam se nameće onaj materijalni trag koji je ostavila igla na ortogonalnom rasteru tkanine. Taj plavi trag\, unatoč tome što prikazuje grafičke znakove koji nose određeno nam čitljivo značenje\, možemo pratiti i kao svojevrsno apstraktno nizanje simbola odnosno prevođenje tih znakova u druge vizualne sisteme. \nBertin asketski likovni jezik\, jednostavan u svojoj repetitivnoj pojavnosti\, nosi cijeli niz kodova koji komuniciraju na duhovnoj razini. \nGrafički znak postaje impresija\, otisak trenutka u kojemu se igla zaplela u tkaninu\, a tekst tek vježba kontemplacije. Promatrač zaboravlja označenog\, ne gleda prikazano kao nešto što mu je dato na čitanje već stvara svoju apstrahiranu sliku.  \nHelena Puhara
URL:https://planforculture.com/event/iizlozba-ime-berte-milos-u-medijateci-galerije-flora/
LOCATION:HDLUDU\, Šetalište kralja Zvonimira 32\, Dubrovnik
CATEGORIES:EXHIBITION
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2024/03/berta-MILOS-plakat.fin_-scaled.jpg
ORGANIZER;CN="Hrvatsko%20dru%C5%A1tvo%20likovnih%20umjetnika%20Dubrovnik":MAILTO:hdludubrovnik@gmail.com
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20240223T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20240223T220000
DTSTAMP:20260419T150713
CREATED:20240221T144447Z
LAST-MODIFIED:20240221T144821Z
UID:10002030-1708714800-1708725600@planforculture.com
SUMMARY:Izložba Petre Slobodnjak Displacement/ Planinska 7
DESCRIPTION:Usmjereni Teatar Petre Slobodnjak kao povratak čovjeku \nPred točno godinu dana po prvi je puta predstavljen projekt Petre Slobodnjak Displacement / Planinska 7 u Galeriji Događanja u zagrebačkom kvartu Peščenica. Već je prilikom otvorenja izložbe sudeći prema natprosječnoj posjećenosti i nezapamćenoj atmosferi (i to u kvartu u kojem je i nastao) bilo evidentno da se radi o vanserijskom umjetničkom događaju.  \nNakon zagrebačke premijere\, uslijedio je velik interes novinara\, stručne\, ali i šire publike\, a zatim i dvije važne nagrade: nagrada „Ivan Kožarić“ za mlade umjetnike koju dodjeljuju Grad Zagreb i Muzej suvremene umjetnosti i godišnja nagrada ULUPUH-a za mlade umjetnike te uvrštavanju na Slavonski biennale\, najvažniju međunarodnu skupnu žiriranu izložbu suvremene umjetnosti u regiji. Krajem 2022. Petra Slobodnjak izdala je i autorsku umjetničku knjigu\, koja ponavlja naslov izložbe i njezino je proširenje na tiskani medij. \nLogično\, postavlja se pitanje\, što je toliko iznimno u ovom radu da je izazvao neuobičajeno veliku pažnju ne samo umjetničke scene već i znatno šire. Odgovor je u njegovoj slojevitosti\, u što se dubrovačka publika ovom prigodom može i uvjeriti: Displacement / Planinska 7 polazište ima u osobnoj priči (s kojom se gledatelj vrlo lako identificira)\, a pritom se bavi elementarnim ljudskim vrijednostima s puno vjere u čovjeka i njegove mogućnosti. Istovremeno postavlja pitanje o naravi umjetničkog rada\, o odgovornosti umjetnosti i umjetnika u društvu. \nRad Planinska 7 prije svega je dugotrajan\, iznenađujuće uspio socijalni eksperiment u kojem je Petra Slobodnjak odigrala dvostruku ulogu: pokretača i sudionika. \nPetra Slobodnjak punih je petnaest godina živjela na istoj adresi\, u istoj stambenoj zgradi\, i to od trenutka dolaska iz rodnog grada u Zagreb na studij pa sve do preseljenja u vlastitu nekretninu. Tih je petnaest godina provedenih na istom mjestu za Petru bilo formativno na puno načina. Kako sama navodi: „Ono što je započelo kao normalna ljudska interakcija koja je služila kao lijek za umanjivanje izoliranosti\, budući da već godinama radim od kuće\, postalo je dugoročni proces stvaranja prijateljstva s pojedincima različitih životnih\, vjerskih i političkih uvjerenja.“ Međutim\, da bi se pokrenuo jedan takav proces stvaranja prijateljstva\, odnosno\, kako fotografije pokazuju\, aktivnog suživota međusobno potpuno različitih ljudi\, ne samo s različitim stavovima\, kako piše Petra\, već i s potpuno različitim navikama i životnom dinamikom\, potrebno je puno više od činjenice da se nalaze na istom mjestu. Potrebno je izuzetno puno truda\, strpljenja\, čekanja\, osluškivanja\, ulaganja\, potreban je jedan izniman karakter.  \nFotografije zajedničkog života stanara Planinske 7\, koje se mogu vidjeti na izložbi\, nižu se poput prizora iz neke predstave ili serije o obitelji čiji su članovi izuzetno bliski\, no pomalo čudnih navika. Čak i situacije koje naprvu djeluju kao uobičajene\, pomnijim promatranjem pokazuju detalje koji u gledatelju stvaraju niz pitanja. Važno je napomenuti da se u Planinskoj 7 ne radi o insceniranoj fotografiji. Petra Slobodnjak fotografirala je situacije koje su se pred njom (i s njom) odvijale. Fotografijama su pridružene i priče\, crtice iz života\, koje Petra donosi vještom naracijom\, vrlo živo\, britko\, duhovito\, oživljavajući dodatno likove s fotografija. Osim što nam pruža uvid u detalje (su)života živopisnih stanara jedne adrese\, suptilno osobnim pričama podastire nam kroniku našeg doba u lokalnom i globalnom kontekstu istovremeno mu prkoseći.  \n Uzevši navedeno u obzir\, nameće se pitanje: Što je zapravo rad Petre Slobodnjak? Je li to serija fotografija koja je nastajala tijekom godina u Planinskoj 7? Ili je rad život sam\, koji Petra potiče\, u koji ulaže godinama i u kojem i sama sudjeluje prije nego što ga zabilježi? Ako je odgovor na pitanje ovo drugo\, je li ta umjetnost svjesna i vođena akcija ili je po svojoj naravi više nalik snježnoj grudi koja polako i nekontrolirano prerasta u lavinu? I ako je tako\, kako znamo kad je rad gotov? Kako bi se ponašali stanovnici Planinske 7 da nije bilo Petre da ih potakne na zajedničke akcije? Kako se oni ponašaju sada kada Petra više nije s njima?\nRad Displacement / Planinska 7 zoran je primjer činjenice koliko oblikujemo okolinu vlastitim akcijama. Akcija se po inerciji nastavlja i dalje\, kretanje koje je inicirala Petra više se ne može zaustaviti. Pod drugim uvjetima\, s drugim akterima\, ono se nastavlja. \nIva Prosoli \nO autorici \nPetra Slobodnjak rođena je u Bjelovaru 1988. godine. Diplomirala je 2012. godine na Grafičkom fakultetu u Zagrebu\, smjer Dizajn grafičkih proizvoda. Od 2014. godine radi kao slobodnjak\, nezavisni profesionalac\, na po­dručju grafičkog dizajna i fotografije. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU)\, Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti ULUPUH) i Hrvatskog dizajnerskog društva (HDD). Završila je Restart školu dokumentarnog filma. Dobitnica je stipendija američke VII fondacije za njihove edukativne programe VII akademije. Za rad DISPLACEMENT Planinska 7 dobila je godišnju nagradu za mlade umjetnike ULUPUH-a te nagradu za mlade umjetnike Ivan Kožarić koju dodjeljuje Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu i Grad Zagreb. Petra Slobodnjak živi i djeluje u Zagrebu.
URL:https://planforculture.com/event/izlozba-petre-slobodnjak-displacement-planinska-7/
LOCATION:HDLUDU\, Šetalište kralja Zvonimira 32\, Dubrovnik
CATEGORIES:EXHIBITION
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2024/02/Flora-plakat_slobodonjak_veci-1-scaled.jpg
ORGANIZER;CN="Hrvatsko%20dru%C5%A1tvo%20likovnih%20umjetnika%20Dubrovnik":MAILTO:hdludubrovnik@gmail.com
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20240119T080000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20240119T170000
DTSTAMP:20260419T150713
CREATED:20240125T125850Z
LAST-MODIFIED:20240125T130323Z
UID:10002014-1705651200-1705683600@planforculture.com
SUMMARY:Izložba OUTLINES OF THE SEA REFLECTIONS Miha Skvce u Medijateci galerije Flora
DESCRIPTION:MIHO SKVRCE _ OUTLINES OF THE SEA REFLECTIONS \nSuvremeni fotograf Miho Skvrce nakon serije polaroida On the Edges of Reality (2018. – nadalje) u kojoj snima refleksiju zbilje u zamagljenom staklu postavljajući ga u napuštenim i ispražnjenim predjelima svijeta; nastavlja rad istom metodom i tehnikom u seriji Outlines of the Sea Reflections (2023. – nadalje). U njoj (za razliku od prethodne) koristi se polaroidima u boji. Snima more u odrazu stakla. Fotografiraju se međuprostori apstrahirani u istraživanju nevidljivog u vidljivom. Tih je proces označavanja. U fotografskim slikama isprepliću se ontološki planovi. Istančana percepcija proces je fotografiranja atmosfera tajanstvenih struktura. Uprizoruju se razni obrisi i forme plavetnila u dubinama\, daljinama\, prazninama i beskrajima. Metafizički je to work in progress koji kodira višerazinsku percepciju. Stvaraju se prizori odraza svijeta koji se prikazuje kao područje pacifizma i iskonske snage/mekoće duha. Mapira se univerzalno prostranstvo mira.  \n Radovi su reducirani na stanje površine koja ima svoju specifičnu estetičku i duhovnu razinu. Uspostavlja se blagost oštroumnog pogleda u simboliku plave boje. Plava je i najmanje materijalna boja: u prirodi se obično prikazuje kao da je sačinjena od prozirnosti\, to jest od nagomilane praznine\, praznine zraka\, vode\, kristala ili dijamanta. Praznina je točna\, čista i hladna. […] Budući da je sama po sebi nematerijalna\, plava boja dematerijalizira sve što se u nju uhvati. Ona je put u beskonačnost\, gdje se zbiljsko pretvara u imaginarno. […] …plava boja nije od ovog svijeta: upućuje na predodžbu o mirnoj i uzvišenoj vječnosti…1  \nIscrtava se sofisticirana i sakralna tišina. Ona je uvijek prisutna u ljudskom biću\, svijetu i kozmosu; označava se.  \n Izrađuje se spiritualna kartografija. Skvrce radi kartu svijeta kodirajući prostranstvo duha. Svjetlost je budnost ljudskog bića i kao takva se uprizoruje u polarodima. Estetizirane plave i modre atmosfere bilježe se kao dokazi i dokumenti dubine unutrašnjosti bivstvovanja. Svjesnost o putevima žudnje je samospoznaja. Samospoznaja je početak meditacije.2 Riječ je o meditativnim prizorima koji odmah bivaju razvijeni kao kodovi ‘meditacije u plavom’. Svijet se vidi kao usmrćena buka\, ukinuta pogreška\, usmrćena tama i dr. Jasna su obilježja zena: spontanost\, jednostavnost\, smirenost i osamljenost. Scene su proredi u kojima otkrivamo razine percepcije i spoznajemo. Um je sposoban osloboditi se uvjetovanosti bilo kakve i samo tada je slobodan kako bi otkrio što leži onkraj područja misli (Krishnamurti). Riječ je o univerzalnoj suštini bića i otvorenosti kozmičkoj poziciji u refleksiji beskraja. Ispravno razmišljanje dolazi sa samospoznajom. Bez razumijevanja sebe\, nemate temelj za misao; bez samospoznaje ono što mislite nije istinto.3 Merlau-Ponty piše da filozofija nije odraz neke prethodne istine\, nego kao umjetnost\, otvorenje istine. Istina u odrazu boje mudrosti i vječnosti je markirana u radu Miha Skvrce. Istina nikad ne može uvenuti zato što može biti iz trenutka u trenutak u svakoj misli\, u svakom odnosu\, u svakoj riječi\, u svakoj gesti\, u osmijehu\, u suzama. I ako vi i ja možemo naći i živjeti to – samo življenje je pronalaženje toga – tada nećemo postati propagandisti\, bit ćemo kreativna ljudska bića – ne savršena ljudska bića\, već kreativna ljudska bića\, što je vrlo različito.4 Kod autora se događa rad u niti apsoluta istančanim rukopisom suptilnog uvida u srž. …duh ni u konačnosti opstanka i njegove ograničenosti i izvanjske nužnosti ne može ponovno pronaći neposredni prizor i uživanje svoje istinske slobode te je potrebu te slobode prinuđen realizirati na drugačijem\, višem tlu. To tlo je umjetnost a njezina zbilja ideal.5 \n\nPetra Golušić  \nBIOGRAFIJA \n Miho Skvrce rođen je u Dubrovniku 1976. Upisuje studij slikarstva na Accademia di Belle Arti u Veneciji 1997. Na studiju je izučavao fotografiju. Po povratku u Dubrovnik posvetio se umjetničkoj i profesionalnoj novinskoj fotografiji. Radio je kao suradnik u Kazalištu Marina Držića (2003.-2005.). Bio je zaposlen i kao fotograf u nekoliko dubrovačkih novina. Od 2017. godine zaposlen je kao muzejski fotograf u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik. Vanjski je suradnik Turističke zajednice Grada Dubrovnika\, Sveučilišta u Mostaru i brojnih časopisa\, znanstvenih publikacija i revija. Njegove su fotografije objavljivane u mnogim katalozima izložbi i knjigama. Radio je na mnogim monografijama\, između ostalih Antun Masle\, Viktor Šerbu: fovistički lirik dubrovačkog kolorizma\, Tomo Gusić\, i dr. Član je Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti. Izlagao je na samostalnim i skupnim izložbama u zemlji. Živi i radi u Dubrovniku. \n\n\n\n1 Jan Chevalier\, Alain Gheerbrant: Rječnik simbola. Zagreb\, Nakladni zavod Matice hrvatske / Mladost. Str. 510\, 511 \n\n\n2 Jiddu Krishnamurti: Knjiga života. Zagreb\, Nova Arka\, 2009.\, Str. 281 \n\n\n3 Ibid. Str. 45  \n\n\n4 Jiddu Krishnamurti: Knjiga života. Zagreb\, Nova Arka\, 2009.\, str. 205\, 206 \n\n\n5 Georg Wilhelm Friedrich Hegel: Predavanja iz estetike I. Zagreb\, Demetra. 2011.\, str. 134
URL:https://planforculture.com/event/izlozba-outlines-of-the-sea-reflections-miha-skvce-u-medijateci-galerije-flora/
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2024/01/plakat2-1-scaled.jpg
ORGANIZER;CN="Hrvatsko%20dru%C5%A1tvo%20likovnih%20umjetnika%20Dubrovnik":MAILTO:hdludubrovnik@gmail.com
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20231127T080000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20231127T170000
DTSTAMP:20260419T150713
CREATED:20231123T131305Z
LAST-MODIFIED:20231123T131539Z
UID:10001971-1701072000-1701104400@planforculture.com
SUMMARY:Predstavljanje knjige Florin dom: Flora Jakšić i uloga njezina atelijera u Udruženju hrvatskih arhitekata u 18 sati
DESCRIPTION:Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik ove godine slavi stotinu godina od izgradnje Florina doma i sa zadovoljstvom Vas poziva na promociju knjige Florin dom: Flora Jakšić i uloga njezina atelijera koja će se održati u ponedjeljak 27.studenog u Udruženju hrvatskih arhitekata\, Trg bana Josipa Jelačića 3/1\, u 18 sati. \nSudjeluju: Dorinda Bulić-Čotić\, predsjednica HDLUDU\, suautorica\, dr.sc. Irena Kraševac\, recenzentica\, Ivana Pegan Baće. dopredsjenica HDLUDU\, voditeljica Galerije Flora\, suautorica\, Ivan Viđen\, urednik i suautor\, Lucija Vuković\, suautorica\, dr.sc.Sanja Žaja Vrbica\, suautorica i Zoran Đukić\, dizajner. \nHrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik sedamdeset godina kontinuirano djeluje u zgradi Florina doma u Lapadu\, ostavštini slikarice Flore Jakšić rođ. Marinović (1856.–1943.). Ona je daleke 1931. godine „svoj marom sagrađen dom” – atelijer oporučno ostavila umjetnicima da u njemu slobodno priređuju samostalne i skupne izložbe\, da se u njemu sastaju\, stvaraju i djeluju. \nIstraživački projekt Hrvatskog društva likovnih umjetnika Dubrovnik Florin dom: Flora Jakšić i uloga njezina atelijera započeo je uključivanjem više povjesničarki i povjesničara umjetnosti (Antun Baće\, Ivan Viđen\, Lucija Vuković\, Sanja Žaja Vrbica)\, koji su istražili pojedine segmente slikaričina života i rada te ulogu njezina atelijera u kulturnom životu Dubrovnika tijekom proteklog stoljeća. Projekt je okrunjen izdavanjem publikacije u kojoj se\, iz različitih perspektiva\, govori o bogatoj i zanimljivoj biografiji slikarice i pokroviteljice umjetnosti\, o konceptu i konačnoj realizaciji Florina atelijera te naposljetku o umjetničkoj i kulturnoj klimi onodobnog Dubrovnika. \nKnjiga sadrži sljedeća poglavlja: \nIvan Viđen\, Gospođa Flore iz vale od Lapada  \nSanja Žaja Vrbica\, Flora Jakšić– slikarica i čuvarica lapadske uvale \nAntun Baće–Lucija Vuković\, Florin dom–nastanak\, arhitektura i značaj slikaričina atelijera  \nDorinda Bulić Čotić\, Florin dom–dom Hrvatskoga društva likovnih umjetnika Dubrovnik  \nIvana Pegan Baće\, Moja oporuka –Ja Flora. Recentno djelovanje Galerije Flora (2014.–2021.)  \nUrednik publikacije je Ivan Viđen\, ujedno i autor kazala\, recenzentice su dr.sc. Irena Kraševac i dr.sc. Rozana Vojvoda\,  grafičko oblikovanje potpisuje đkc/ Zoran Đukić\, autorica prijevoda sažetaka na engleski jezik je Lidija Toman\, a lektorica je Mariela Marković. Knjiga je tiskana u tiskari Kerschoffset d.o.o. u Zagrebu.  \nIstraživanja i tisak knjige sufinancirao je Upravni odjel za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika.
URL:https://planforculture.com/event/predstavljanje-knjige-florin-dom-flora-jaksic-i-uloga-njezina-atelijera-27-studenog-2023-u-udruzenju-hrvatskih-arhitekata-u-18-sati/
LOCATION:HDLUDU\, Šetalište kralja Zvonimira 32\, Dubrovnik
CATEGORIES:LITERATURE
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2023/11/promocija_zg_web-1-scaled.jpg
ORGANIZER;CN="Hrvatsko%20dru%C5%A1tvo%20likovnih%20umjetnika%20Dubrovnik":MAILTO:hdludubrovnik@gmail.com
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20231124T170000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20231124T200000
DTSTAMP:20260419T150713
CREATED:20231123T125340Z
LAST-MODIFIED:20231123T132005Z
UID:10001970-1700845200-1700856000@planforculture.com
SUMMARY:Izložba Neli Ružić Svi trenuci istodobno u Galeriji Flora
DESCRIPTION:Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik i Galerija Flora sa zadovoljstvom Vas pozivaju na otvorenje izložbe \nNeli Ružić  Svi trenuci istodobno \nkoje će se održati u petak 24. studenog u 17 sati u Galeriji Flora. \nIzložba se može pogledati do 04. prosinca svaki dan od 10 do 12 sati i od 14 do 18 sati. Izložba se može pogledati i u drugim terminima ako su vrata Florina doma otvorena\, te najavom na mejl galerijaflora.dbk@gmail.com  \n  \nSvi trenuci istodobno \nŠto bi\, međutim\, onda\, tako gledano\, bile obale vremena? Koja bi bila njegova specifična svojstva…? Na koji se način razlikuju stvari uronjene u vrijeme od onih njime nikada dodirnutih? …Zbog čega vrijeme na jednom mjestu vječno stoji\, a na drugom huji i juri? …Zar ne bismo mogli reći\, kazao je Austerlitz\, da je vrijeme tijekom stoljeća i tisućljeća samo postalo nesinkronim? …Mrtvi su izvan vremena\, kao i umirući i mnogi bolesnici koji leže kod kuće ili u bolnicama. I ne samo oni: dovoljna je već neka količina osobne nesreće da bi nas odsjekla od svake prošlosti i budućnosti. … \nW.G.Sebald\, Austerlitz \nUmjetnička praksa Neli Ružić kontinuirano prati\, arhivira i p❨r❩okazuje vrijeme\, a ova izložba ujedno je i jedan od prvih retrospektivnih osvrta na dosadašnje autoričine radove koji u svojoj tematskoj bazi sagledavaju vrijeme kao historijsku činjenicu\, arhivski impuls\, memorijsko pomagalo i društveni normativ.  \nKljučno mjesto na izložbi zauzima Kronotop\, novi rad otpočet 2022. godine čije autobiografske odrednice dodatno naglašava paralelno umetnuta izblijedjela\, skoro pa fantomska crno-bijela fototokopija dijela autoričina lica i kose nastala 1996.\, Uranjanje\, uhvaćena tijekom rezidencije u umjetničkom centru Headlands\, što možemo sagledavati kao jednu od prijelomnih točaka unutar vremenske lente same autorice\, nakon koje joj je život skliznuo i u neke nove\, centralnoameričke geografije. Unutar Kronotopa pratimo i pridruženu kronologiju Florina Doma\, u kojem Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik kontinuirano djeluje već sedamdeset godina. Osim što takva inkluzivna gesta unutar osobne vremenske konstelacije jasno odražava kontinuirani umjetnički rad u kontekstu\, direktno prokazuje i hegemone inklinacije ka prostoru Flore s kojima se HDLU Dubrovnik aktualno suočava. ¡No pasarán! jasan je stav podrške koji odzvanja s pročelja. \nKronotopom\, stotinu papira formata 13 x 18 cm na kojima su uniformno otisnuti pozitivi godina\, Neli Ružić kontinuirano izlaže direktnom djelovanju sunčeva svjetla. S vremenom papiri tamne\, a godine blijede. No sat\, kao i godina\, kazuje i više od vremena\, a sunce se čini ključnim akterom u tom postupku još od početka mjerenja vremena. Prisjetimo se da je po nekim starim definicijama jedan dnevni sat približno jednak dvanaestini vremena od izlaska do zalaska Sunca. Stoga ne čudi ljeskanje sata unutar recentnog opservacijskog rada Sunčani sat. Po suncu po-stoje svjetlost i viđenja\, a time i znanost i istina. Nije da nam ne manjkaju ovih dana. \nNa izložbi je prisutan i prvi rad iz ciklusa vremenskog razmatranja\, Treće vrijeme iz 2007. godine. Crni okvir\, poput kakve mjesne zidne osmrtnice dijeli se na tri jednaka dijela. Mehanizam sata naštiman je na dvije različite vremenske zone\, slijeva Split UTC + 1:00\, krajnje desno Mexico City UTC – 6:00 dok je crna sredina\, po nekim likovnim kritičarima metafora crne rupe\, velike mase zbijene u crnu točku iz koje nema povratka pa čak niti za svjetlost. Tješi me misao da je dotična crna rupa spremnik briga svih tih paralelnih stvarnosti i razdvojenih godina.  \nPoput vremešnog srebrnog zrcala u drvenom okviru koje je Ružić naslijedila i u koju je ugravirala Istovremeno. Ovaj obiteljski ready-made i lingvistički akcent vraća me na davno usvojene postavke revolucionarne teorije relativnosti. Vježbam mentalni elasticitet i metaforički se ogledam; je li naša budućnost isto toliko realna koliko i naša prošlost? Je li sadašnji trenutak uistinu toliko poseban koliko nas uče svi ovi priručnici samopomoći? Je li fiksiranje nečeg neodređenog jedini trenutak tog pravog nam bivanja? Moja\, tvoja\, naša istodobnost je već tu\, iako stvari ne vidimo nužno iz istog ugla. \nDruštvena igra za jednog igrača ili više igrača? Dok premećem utege iz jučer u danas\, razmišljam o djetinjstvu kada mi je vrijeme bilo fizički opipljivo i nije prosklizavalo poput pješčanog sata.  \nPostoji izvan i unutar vremena.  \nI oni izvan i unutar vremena. Ministarstvo sjećanja. \n Kairos je možda onda ključ ove a-sinhrone izložbene enigme. S čuperastim Sada skulpturalno koketira crni metalni sat čija se kazaljka sekunde istom brzinom kreće u suprotnom smjeru od rotirajuće baze sata stvarajući iluziju nepomičnosti… \nNe tako davno fiksirale smo nebo. Rekla si da je ono što se toliko sjaji Jupiter i da je toga dana najbliži Zemlji u posljednjih 59 godina. Na samo je 33 svjetlosne minute od nas što bi značilo da vidimo na milijune kilometara u prošlost. Tu sam negdje zagubila usvojenu logiku\, ali me je veselila spoznaja da je danas\, osim što je naše\, u mnogočemu slojevitije od pukog sadašnjeg trenutka. ( Ivana Meštrov) \nAll Moments at the Same Time \n[…] so where\, seen in those terms\, where are the banks of time? What would be this river’s qualities\, […]? In what way do objects immersed in time differ from those left untouched by it? […] Why does time stand eternally still and motionless in one place\, and rush headlong by in another? Could we not claim\, said Austerlitz\, that time itself has been nonconcurrent over the centuries and the millennia? […] The dead are outside time\, the dying and all the sick at home or in hospitals\, and they are not the only ones\, for a certain degree of personal misfortune is enough to cut us off from the past and the future. \nW.G. Sebald\, Austerlitz \nNeli Ružić’s artistic practice continuously observes\, archives\, manifests and exposes time\, and this exhibition is also one of the first retrospectives of the artist’s previous works\, which\, in their thematic core\, consider time as a historical fact\, an archival impulse\, a mnemonic tool\, and a social norm.  \nA central piece in the exhibition is Kronotop (Chronotope)\, a new work initiated in 2022. Its autobiographical elements are further accentuated by the parallel insertion of the work Uranjanje (Immersion)\, a faded\, almost phantom-like black-and-white photocopy of a part of the artist’s face and hair captured during a residency at the Headlands Centre for the Arts. This precise moment can be seen as one of the turning points in the artist’s timeline\, after which her life slipped into some new\, Central American geographies. Within Chronotope\, we also follow the associated chronology of Florin Dom (Flora’s Home)\, in which the Croatian Association of Fine Artists Dubrovnik has been continuously active for seventy years. Apart from the fact that such an inclusive gesture within the personal temporal constellation clearly reflects the continuous artistic work in the context\, it also directly exposes hegemonic inclinations towards the space of Flora that the Croatian Association of Fine Artists Dubrovnik is currently facing. ‘¡No pasarán!’ is a clear stance of support that echoes from the facade. \nIn Chronotope\, Neli Ružić continuously exposed one hundred 13 x 18 cm papers uniformly imprinted with the positives of the years to the direct action of sunlight. Over time\, the papers darken\, and the years fade. However\, the hour\, like the year\, tells more than time\, and the sun appears to be a crucial player in this process since the beginning of time measurement. Let us recall that\, according to some old definitions\, one daily hour is approximately equal to the twelfth part of the time from sunrise to sunset. Hence\, it is not surprising that the gleam of the clock is visible in the recent observational work Sunčani Sat (Sundial). In the sun\, there are light and visions\, and thus science and truth. Not that we do not lack them these days. \nThe exhibition also features the first work from the series of temporal contemplations\, Treće Vrijeme (Third Time) from 2007. A black frame\, reminiscent of a local wall obituary\, is divided into three equal parts. The clock mechanism is set to two different time zones\, Split UTC + 1:00 on the left\, and Mexico City UTC – 6:00 on the right\, while the black centre\, according to some art critics\, is a metaphor for a black hole\, a large mass condensed into a black point from which there is no return\, not even for light. I am comforted by the thought that the said black hole is a reservoir of concerns from all these parallel realities and years apart.  \n Much alike an aged silver mirror in a wooden frame that Ružić inherited and engraved with the word Istovremeno (Simultaneously). This family ready-made and linguistic accent brings me back to the long-adopted tenets of the revolutionary theory of relativity. I exercise mental elasticity\, engaging in a metaphorical mirror gaze: is our future as real as our past? Is the present moment truly as extraordinary as all these self-help manuals teach us? Is fixating something indeterminate the only moment of our true being? Our simultaneity\, yours\, mine\, is already here\, even though we may not necessarily see things from the same perspective. \nDruštvena igra za jednog igrača (Board Game for a Solo Player) or multiple players? As I rearrange weights from yesterday to today\, I think about my childhood\, when time was physically tangible and did not slip away like an hourglass.  \nThere is beyond and within time.  \nAnd those beyond and within time. Ministarstvo Sjećanja (Ministry of Memories). \nKairos might be the key to this a-synchronous exhibition enigma. A black metal clock sculpturally flirts with a frizzy Now\, the second hand of which moves at the same speed in the opposite direction of the rotating clock base\, creating the illusion of immobility… \nNot so long ago we were fixing our gaze upon the sky. You said that what shined so brightly was Jupiter and that on that day it was closest to Earth in the past 59 years. It was only 33 light minutes away from us\, which would mean that we saw millions of kilometres into the past. Somewhere along the way\, I lost the adopted logic\, but I was happy to know that today\, apart from being ours\, is in many ways more layered than just the present moment. ( Ivana Meštrov)
URL:https://planforculture.com/event/izlozba-neli-ruzic-svi-trenuci-istodobno-u-galeriji-flora-u-petak-24-studenog-u-17-sati/
LOCATION:HDLUDU\, Šetalište kralja Zvonimira 32\, Dubrovnik
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2023/11/plakat_NeliRuzic-scaled.jpg
ORGANIZER;CN="Hrvatsko%20dru%C5%A1tvo%20likovnih%20umjetnika%20Dubrovnik":MAILTO:hdludubrovnik@gmail.com
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20231030T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20231030T220000
DTSTAMP:20260419T150713
CREATED:20231030T124000Z
LAST-MODIFIED:20231030T125015Z
UID:10000103-1698692400-1698703200@planforculture.com
SUMMARY:sink or swim\, izložba i razgovor s umjetnikom Klausom Mosettigom u Medijateci galerije Flora
DESCRIPTION:Klaus Mosettig is constantly drawing with tiny hatches. Normally using already existing motives\, he tries to step back as much as possible from the creative act\, being almost a reproductive machine. \nFor his series “Typeface Corona”\, which he will show in Medijateka on 30th of October\, he changed his working process. As the series was produced during the Corona pandemia\, Mosettig decided not to refer to the outer world in his motives\, but rather to produce his own motives for the same hatching process he always is working with.  \nFor this purpose\, Mosettig used various techniques of scribbling on small glass slides\, showing that the motif in his technique is of secondary importance. \nOnly the pieces of text\, seemingly private notes\, are taken from outside\, being mostly quotes from different artists\, songs\, books\, medias. The text pieces are also drawn with tiny hatches in a typeface that is called Corona\, which is giving the title to the series. \nThe series is consisting of 100 drawings\, and Mosettig has chosen some that have been produced during the last Gaza bombing in May 2021 for this exhibition.  \nAt that time\, Mosettig was shocked by the words medias used to write about these tragic events\, talking for example of hundreds of victims as “human waste”. As the situation today is more tragic than ever in Gaza\, Mosettig thought that it makes sense to showcase this very recent event as well. \nAs the artist knows Dubrovnik from the time when people here suffered from a tragic war\, he felt it even more appropriate to use this reference\, and the cynicism of the statement “sink or swim” seems even more striking in this beautiful seaside town. \nKlaus Mosettig\, born 1975 in Graz\, Austria\, is living and working in Vienna. \nSolo shows include Kunsthistorisches Museum Vienna\, Kunsthalle Darmstadt\, Kunstraum Dornbirn\, Secession\, Vienna\, Neue Galerie\, Graz\, and various galleries worldwide\, such as Galerie Werner Klein\, Cologne\, Uma Lulik Gallery\, Lisbon\, Buchmann Galerie\, Berlin\, Stuart Shave Gallery\, London\, Brett Shaheen Gallery\, Cleveland etc. \nRecent group shows include Museum Quadrat\, Bottrop\, Museum Pfalzgalerie Kaiserslautern\, Kunsthalle Krems\, Kunsthalle Darmstadt\, Saatchi Gallery\, London\, Kunsthalle Karlsruhe\, Kunsthalle Nürnberg\, mumok\, Vienna and many other institutions and galleries worldwide.
URL:https://planforculture.com/event/sink-or-swim-izlozba-i-razgovor-s-umjetnikom-klusom-mosettigom/
LOCATION:HDLUDU\, Šetalište kralja Zvonimira 32\, Dubrovnik
CATEGORIES:EXHIBITION,LITERATURE
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2023/10/plakat2-1-scaled.jpg
ORGANIZER;CN="Hrvatsko%20dru%C5%A1tvo%20likovnih%20umjetnika%20Dubrovnik":MAILTO:hdludubrovnik@gmail.com
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20231028T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20231028T210000
DTSTAMP:20260419T150713
CREATED:20231025T170111Z
LAST-MODIFIED:20231027T055630Z
UID:10000101-1698519600-1698526800@planforculture.com
SUMMARY:sve što se odbaci padne u jezik\, izložba Sande Črnelč\, Elie Friganović i Dunje Karanović u Galeriji Flora
DESCRIPTION:Trima mladim umjetnicama iste generacije\, Sandri Črnelč\, Eliji Friganović i Dunji Karanović\, prva zajednička poveznica bila bi iskustvo studiranja na China Academy of Art u Hangzhou\, a druga\, koja ovu kolaboraciju i učvršćuje\, interes je za umjetničke procese koji će se baviti semiosferom neposredne im okoline\, prirodnog i socijalnog pejzaža. Koriste se semiološkim alatima za proučavanje naoko nevažnih predmeta\, struktura i oblika\, kao i odbačenih stvari\, koje nalaze u svom okruženju. Uostalom\, citat pjesnikinje Judite Šalgo koje su uzele za naslov – sve što\nse odbaci\, padne u jezik\, najpreciznije i komprimirano opisuje metodologiju njihova rada. Izdvojeni predmet postaje ikona sadržaja\, znak koji nosi bezbroj mogućih interpretacija. \nSanda Črnelč svojom prostornom instalacijom naziva Experiment on How Much My Hands Can Take / Experiment on How Much Damage a Brick Can Make propituje sam objekt\, u ovom slučaju građevni materijal – cigle\, u njihovom međuodnosu\, u suodnosu sa samom sobom i prostorom u kojemu se nalaze. Cigle ovdje nisu tek ready-made objekti\, izabrane zbog svojih vizualnih specifičnosti već simboliziraju težinu tj. silu kojom na neko tijelo djeluje gravitacijsko polje Zemlje. Kako ta težina djeluje na umjetnicu\, a kako na prostor\, pitanja su koja imaju više razina značenja\, a čitaju se u okviru kodiranih odnosa unutar cjeline. Također\, cigle nisu tek nasumce izabrani materijal specifične težine. Ovdje simboliziraju i konstrukt javnog prostora\, naročito onog kulturne namjene\, kao i njegovu ulogu unutar zajednice. \nElia Friganović rad Bricolage / Jezik mase gradi od sakupljenih metalnih predmeta\, čiji je prvotni izgled izmijenjen pod utjecajem atmosferilija\, i kolaža industrijske poetike. Svaki taj odbačeni predmet\, nagrižene i modificirane primarne strukture\, prolazeći razne metamorfoze kroz vrijeme\, postaje izložak\, umjetnički artefakt\, čija transformacija traje i dalje. Aktivirana korozija željeza na mikro razini razgrađivat će izloženi predmet i sudjelovati u daljnjem procesu stvaranja novih formi. Ta metalna masa škripavih\, oštrih znakova oblikuje prostorne rečenice nepoznatog nam jezika kojeg\, naravno\, ne razumijemo\, ali negdje\, u domeni podsvjesnog\, prevodit ćemo ga u slike čiji će sadržaji biti prilagođeni osobnim interpretacijama svakog promatrača. Izrazito estetizirane\, zahrđale forme postaju objekti koje čitamo kao kodirane znakove protoka vremena. \nI Dunja Karanović će\, u svom neopopartističkom radu Mikroplastika\, primijeniti sakupljačku metodu odbačenih ili izgubljenih predmeta koje će izložiti kao ready-made skulptur(ic)e. U dvogodišnjem procesu\, koji je podrazumijeva aktivno kretanje urbanim prostorom s određenim kolekcionarskim ciljem i strašću\, umjetnica je prikupila znatan broj malih relikvijica konzumerističke kulture\, izrađenih od raznobojne plastične mase. Dinosauri\, razne egzotične životinje\, morske sirene\, lutke\, glave lutaka\, pa pojedinačni ekstremiteti\, ruke\, noge\, zatim lego kocke\, setovi posuđa\, štipaljke\, ma što god zamislite u tom malom mjerilu\, a što svjedoči potrošačkom kultu suvremenog društva\, dobit će novo\, semiološko čitanje. Mali predmeti naglašenog kolorita\, u pop art maniri\, slagat će se u nove značenjske strukture koje\, iza prijemčljivog šarenila\, kriju svu ispraznost naše društvene i ekološke stvarnosti.
URL:https://planforculture.com/event/sve-sto-se-odbaci-padne-u-jezik-izlozba-sande-crnelc-elie-friganovic-i-dunje-karanovic-u-galeriji-flora/
LOCATION:HDLUDU\, Šetalište kralja Zvonimira 32\, Dubrovnik
CATEGORIES:EXHIBITION
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2023/10/plakat_svestoseodbaci-scaled.jpg
ORGANIZER;CN="Hrvatsko%20dru%C5%A1tvo%20likovnih%20umjetnika%20Dubrovnik":MAILTO:hdludubrovnik@gmail.com
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20231018T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20231018T210000
DTSTAMP:20260419T150713
CREATED:20231018T072109Z
LAST-MODIFIED:20231018T072109Z
UID:10000095-1697655600-1697662800@planforculture.com
SUMMARY:"Poštuj sezonca"\, razgovor o umjetnosti i radu
DESCRIPTION:Izvan okvira izložbe Paska Burđeleza “Poštuj sezonca”  o umjetnosti i radu razgovarat će Vesna Vuković i Pasko Burđelez.  \nRadovi Paska Burđeleza zadnjih se godina posebno usmjeravaju pitanju rada\, uvijek snažno apelirajući na gledatelje\, nerijetko (samo)kritički promatrajući vlastitu poziciju i ulogu umjetnosti u sistemu proizvodnje i reprodukcije. Dugogodišnji ciklus “Djeluj lokalno\, zagrijavaj globalno”\, u kojem je dosad realizirao niz akcija i site-specific instalacija\, dobio je nastavak u formi izložbe “Poštuj sezonca” održane u jeku turističke sezone. Sad\, na njezinom zalazu\, izložba dobiva ekstenziju u formi razgovora koji će krenuti od specifičnosti rada u umjetnosti\, njegove mistifikacije i potiskivanja u nevidljivost privatne sfere\, da bismo preko (ne)mogućnosti umjetničkog organiziranja otvorili pitanje povezivanja s radničkim borbama izvan sfere umjetnosti. Namjera je u kratkom uvodnom izlaganju pokazati i neke primjere alata u borbi protiv izrabljivanja radnica u umjetnosti: smjernice o preporučenim honorarima (SPID)\, Kodeks prakse (Za K.R.U.H.)\, sindikalno udruživanje i kolektivno pregovaranje (ZASUK)\, te nakon toga otvoriti razgovor s prisutnima.
URL:https://planforculture.com/event/postuj-sezonca-razgovor-o-umjetnosti-i-radu/
LOCATION:HDLUDU\, Šetalište kralja Zvonimira 32\, Dubrovnik
CATEGORIES:CONFERENCE,EXHIBITION
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2023/10/dolazi-gazda.jpg
ORGANIZER;CN="Hrvatsko%20dru%C5%A1tvo%20likovnih%20umjetnika%20Dubrovnik":MAILTO:hdludubrovnik@gmail.com
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20231014T170000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20231014T210000
DTSTAMP:20260419T150713
CREATED:20231014T102656Z
LAST-MODIFIED:20231014T103339Z
UID:10000092-1697302800-1697317200@planforculture.com
SUMMARY:Promocija knjige Florin dom: Flora Jakšić i uloga njezina atelijera
DESCRIPTION:Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik ove godine slavi stotinu godina od izgradnje Florina doma i sa zadovoljstvom Vas poziva na promociju knjige Florin dom: Flora Jakšić i uloga njezina atelijera koja će se održati  u subotu 14. listopada 2023. u 17 sati u Florinu vrtu. \nSudjeluju: Dorinda Bulić-Čotić\, Ivana Pegan Baće. Ivan Viđen\, Rozana Vojvoda\, Lucija Vuković i Sanja Žaja Vrbica \nHrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik sedamdeset godina kontinuirano djeluje u zgradi Florina doma u Lapadu\, ostavštini slikarice Flore Jakšić rođ. Marinović (1856.–1943.). Ona je daleke 1931. godine „svoj marom sagrađen dom” – atelijer oporučno ostavila umjetnicima da u njemu slobodno priređuju samostalne i skupne izložbe\, da se u njemu sastaju\, stvaraju i djeluju. \nIstraživački projekt Hrvatskog društva likovnih umjetnika Dubrovnik Florin dom: Flora Jakšić i uloga njezina atelijera započeo je uključivanjem više povjesničarki i povjesničara umjetnosti (Antun Baće\, Ivan Viđen\, Lucija Vuković\, Sanja Žaja Vrbica)\, koji su istražili\npojedine segmente slikaričina života i rada te ulogu njezina atelijera u kulturnom životu Dubrovnika tijekom proteklog stoljeća. Projekt je okrunjen izdavanjem publikacije u kojoj se\, iz različitih perspektiva\, govori o bogatoj i zanimljivoj biografiji slikarice i pokroviteljice umjetnosti\, o konceptu i konačnoj realizaciji Florina atelijera te naposljetku o umjetničkoj i kulturnoj klimi onodobnog Dubrovnika. \nKnjiga sadrži sljedeća poglavlja: \nIvan Viđen\, Gospođa Flore iz vale od Lapada\nSanja Žaja Vrbica\, Flora Jakšić– slikarica i čuvarica lapadske uvale\nAntun Baće–Lucija Vuković\, Florin dom–nastanak\, arhitektura i značaj slikaričina atelijera\nDorinda Bulić Čotić\, Florin dom–dom Hrvatskoga društva likovnih umjetnika Dubrovnik \nIvana Pegan Baće\, Moja oporuka –Ja Flora. Recentno djelovanje Galerije Flora (2014.–2021.) \n  \nUrednik publikacije je Ivan Viđen\, ujedno i autor kazala\, recenzentice su Irena Kraševac i Rozana Vojvoda\,  grafičko oblikovanje potpisuje đkc/ Zoran Đukić\, autorica prijevoda sažetaka na engleski jezik je Lidija Toman\, a lektorica je Mariela Marković. Knjiga je tiskana u tiskari Kerschoffset d.o.o. u Zagrebu.\nIstraživanja i tisak knjige sufinancirao je Upravni odjel za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika.
URL:https://planforculture.com/event/promocija-knjige-florin-dom-flora-jaksic-i-uloga-njezina-atelijera/
LOCATION:HDLUDU\, Šetalište kralja Zvonimira 32\, Dubrovnik
CATEGORIES:LITERATURE
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2023/10/Floraknjiga-plakat-01-1-scaled.jpg
ORGANIZER;CN="Hrvatsko%20dru%C5%A1tvo%20likovnih%20umjetnika%20Dubrovnik":MAILTO:hdludubrovnik@gmail.com
END:VEVENT
END:VCALENDAR