BEGIN:VCALENDAR
VERSION:2.0
PRODID:-//PLAN FOR CULTURE - ECPv6.0.6//NONSGML v1.0//EN
CALSCALE:GREGORIAN
METHOD:PUBLISH
X-ORIGINAL-URL:https://planforculture.com
X-WR-CALDESC:Events for PLAN FOR CULTURE
REFRESH-INTERVAL;VALUE=DURATION:PT1H
X-Robots-Tag:noindex
X-PUBLISHED-TTL:PT1H
BEGIN:VTIMEZONE
TZID:Europe/Zagreb
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20240331T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20241027T010000
END:STANDARD
BEGIN:DAYLIGHT
TZOFFSETFROM:+0100
TZOFFSETTO:+0200
TZNAME:CEST
DTSTART:20250330T010000
END:DAYLIGHT
BEGIN:STANDARD
TZOFFSETFROM:+0200
TZOFFSETTO:+0100
TZNAME:CET
DTSTART:20251026T010000
END:STANDARD
END:VTIMEZONE
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250915T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20251003T200000
DTSTAMP:20260406T201344
CREATED:20250909T064034Z
LAST-MODIFIED:20250909T064034Z
UID:10003189-1757962800-1759521600@planforculture.com
SUMMARY:Bojan Fajfrić u Galeriji Spot (15. 9.–3. 10. 2025.)
DESCRIPTION:Galerija Spot i Ured za fotografiju pozivaju na otvorenje izložbe Eagles\, Army Headquarters and Football Films umjetnika Bojana Fajfrića\, koje će se održati u ponedjeljak\, 15. rujna 2025.\, u Galeriji Spot u 19:00 sati. Službeno otvorenje s vodstvom i razgovorom s autorom izložbe kreće od 19:30 sati\, a kao dio popratnog programa izložbe održat će se panel-diskusija Urbani prostori i političke naracije: tko stvara grad?\, 24. rujna\, u 19:00 sati u Galeriji Spot. Izložba ostaje otvorena do 3. listopada 2025. \n  \nOno što je bilo\, što ostaje – o projektu Eagles\, Army Headquarters and Football Films Bojana Fajfrića \n  \nUprizorenja (re)materijalizacije prostora u kojima se nekad živjelo\, kao što to\, na primjer\,  radi korejsko-britanski umjetnik Do Ho Suh\, gledateljima omogućuju pogled u napuštene\, forenzički secirane stanove. Ovakve scene nisu neuobičajene ni u drugim sredinama\, pa ni u našima\, pored kojih često prolazimo neosjetljivi na ono što se događa s urbanim prostorom. Praksu multimedijalnog umjetnika Bojana Fajfrića promatram na tragu sličnog iskustva\, kojem i sama svakodnevno svjedočim: ožiljcima u urbanom tkivu koji se olako “seciraju” i ruše nakon što su godinama stajali zapušteni\, na ostacima povijesti koje se odričemo uvjereni da će ono novo prekriti tragove neželjene zajedničke prošlosti. Možda je za većinu doista tako. No pitam se\, čega će se sjećati nove generacije koje ne mogu zamisliti kako je izgledala modernizacija jedne većinom ruralne zemlje kakva je bila Jugoslavija nakon Drugog svjetskog rata\, s gradovima u kojima su naplavine monarhija\, kraljevstva i drugih političkih formacija ostavile svoje tragove\, a pridošlice tražile svoje mjesto? \n  \nU Beogradu kojeg Fajfrić kontinuirano obilazi i snima\, tri su lokacije od njegovog posebnog interesa – projekt takozvane urbane obnove Beograd na vodi kojim se obećaje “život iz snova”\, zgrada Generalštaba pogođena projektilima NATO trupa 1999. godine\, djelo znamenitog modernističkog arhitekta Nikole Dobrovića koji je između dva svjetska rata realizirao nekoliko važnih zgrada i parkovnih rješenja i u Hrvatskoj\, te filmski set i repliku Beograda iz 1930-ih\, transformiran i uglavnom nepoznat mlađim generacijama. Iako su ove tri lokacije jedinstvene\, one ukazuju na širi fenomen primjetan u tranzicijskim društvima koja nerijetko žaluju za izmišljenom slikom iz (dalje) prošlosti\, sentimentalno zazivajući “dobra stara vremena”\, dok se onih nešto bližih razdoblja odriču mijenjajući i preslažući narative kako to uglavnom odgovara pojedincima ili aktualnoj politici. \n  \nKoja slika mjesta je “ona prava”; koje se povijesti sjećamo (i umjetnik i mi)? Bojan Fajfrić pribjegava prostornim instalacijama\, formirajući na izložbi istodobne prostore\, heterotopije u kojima se suočavamo s njegovom pozicijom svjedoka svojevrsne kartografije nasilja\, istodobno preispitujući vlastito iskustvo. Nasilja koje je sporo\, kako to tumači Rob Nixon\, koje se odvija dugo vremena i nerijetko izvan domašaja pogleda koji promiču pored oronulih i zapuštenih zgrada i dijelova gradova. Većina ljudi “urbane obnove” ne doživljava kao nasilje\, no kad postanemo svjesni pozadine većine ovakvih “poduhvata”\, shvatit ćemo kako je mnogo toga što se događa u urbanim zonama ustvari potaknuto nasiljem – ekonomskim\, političkim\, ekološkim – u temelju kojeg je društvena nejednakost. Utoliko snimci koje već dulje od desetljeća snima Bojan Fajfrić nisu vizualni arhiv materijalnih dokaza o promjenama\, nego svjedočanstvo o diskursu značenje kojeg nerijetko prekrivaju goleme reklame. Ono što je važno nalazi se iza konzumerističkog sadržaja o životu iz snova\, iza generiranih slika nepostojeće – lažirane – budućnosti koju ćemo ovako ili onako morati dijeliti. \n  \nSandra Križić Roban \n  \nBojan Fajfrić (Beograd\, bivša Jugoslavija) je vizualni umjetnik i filmski redatelj koji od 1995. živi u Nizozemskoj. Diplomirao je na Kraljevskoj akademiji likovnih umjetnosti u Haagu i sudjelovao na rezidenciji na Rijksakademie u Amsterdamu\, a njegova praksa istražuje isprepletenost osobnog sjećanja s kolektivnom povijesnom sviješću i tijekom političkih događaja. Baveći se prvenstveno pokretnim slikama i fotografijom\, stvara slojevite narative koji promišljaju utjecaj povijesti na živote pojedinca. \nNjegovi radovi predstavljeni su u institucijama kao što su Palais de Tokyo (Pariz)\, Baltički centar za suvremenu umjetnost (Gateshead)\, Muzej San Telmo (San Sebastián)\, De Appel (Amsterdam)\, Oktobarski salon u Beogradu\, NGBK (Berlin) i Centar za kulturnu dekontaminaciju (Beograd). Njegovi filmovi prikazani su na brojnim međunarodnim festivalima\, uključujući Međunarodni filmski festival u Rotterdamu\, Međunarodni festival kratkog filma u Oberhausenu\, Međunarodni filmski festival u Beču\, DOK Leipzig\, Međunarodni filmski festival u Sharjahu\, Festival dokumentarnog filma Tempo (Stockholm)\, Rencontres Internationales Pariz/Berlin/Madrid i Impakt Festival (Utrecht). \n  \nPopratni program: \n\nVodstvo izložbom i razgovor s autorom\, 15. 9. 2025.\, 19:30\, Galerija Spot\nPanel-diskusija Urbani prostori i političke naracije: tko stvara grad?\, 24. 9. 2025.\, 19:00\,  Galerija Spot\n\n  \nRealizacija izložbe i rad Ureda za fotografiju omogućeni su sredstvima Ministarstva kulture i medija RH\, Grada Zagreba i Zaklade Kultura nova.
URL:https://planforculture.com/event/bojan-fajfric-u-galeriji-spot-15-9-3-10-2025/
LOCATION:Galerija Spot\, Ulica Gjure Čanića 6\, Zagreb\, 10000 Zagreb\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:EXHIBITION,LECTURE
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2025/09/SPOREDNI-VIZUAL.jpg
ORGANIZER;CN="Ured%20za%20fotografiju":MAILTO:info@officeforphotography.com
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250609T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250627T200000
DTSTAMP:20260406T201344
CREATED:20250523T174819Z
LAST-MODIFIED:20250523T175021Z
UID:10003086-1749495600-1751054400@planforculture.com
SUMMARY:“KREPAJ FOTOGRAFIJO”: Izložba radova Željka Jermana povodom obilježavanja 10 godina Galerije Spot
DESCRIPTION:Ured za fotografiju poziva na otvorenje izložbe istaknutog konceptualnog umjetnika Željka Jermana\, koje će se održati u ponedjeljak\, 9. lipnja 2025.\, u 19:00 sati u Galeriji Spot (Čanićeva 6\, Zagreb). Izložba okuplja radove iz privatnih zbirki Bojane Švertasek i Darka Šimičića\, s posebnim naglaskom na Jermanovu eksperimentalnu i inovativnu upotrebu fotografskog medija. Kustosi izložbe su Sandra Križić Roban i Darko Šimičić. Nakon otvorenja zakazan je koncert jazz sastava IRK Three (Domagoj Leljak\, Krunoslav Levačić i Ivar Roban Križić) u dvorištu Ureda za fotografiju. \nZa vrijeme trajanja izložbe\, održat će se radionica izrade fotograma Ima li svrhe leći na papir i ponoviti neponovljivo?\, predstavljanje novog broja časopisa Fototxt br. 9/10\, posvećenog desetoj obljetnici Galerije Spot i umjetniku Željku Jermanu\, panel-diskusija Sjećanja na Jermana te projekcija kratkog Jermanovog Filma koji će možda biti nastavljen(1975./1976.\, 6′) i drugih eksperimentalnih filmova u selekciji Sare Simić. Navedena događanja bit će popraćena rasprodajom tiskanih izdanja Ureda za fotografiju. \n“Jermanove su fotografije\, koje pripisujemo ovom mediju jer nemamo bolju opciju\, geste koje pokazuju od čega su zapravo sazdane\, pri čemu njihova svojstva nisu prikazivačka. Ponekad smo u prilici uprijeti prstom u neki od radova i reći da prepoznajemo osobu (koja je\, kao i većina ostalog što vidimo ili smo u mogućnosti imenovati\, prepuštena postupnoj dezintegraciji)\, no ovaj nas postupak nigdje neće odvesti. Upravo je stoga odluka da desetu obljetnicu izlagačkog prostora za fotografiju\, Galerije Spot\, prepustimo Jermanu\, simbolična. Jer se\, kao i u nekim ranijim prilikama\, ne bavimo onime što fotografije prikazuju. Samo ih puštamo da budu neumorni iskazi\, Barthesovim riječima\,[1] onoga što su umjetnici stvarali\, gorljivo se zalažući za fotografiju. Kao i uvijek\, izvrsno priređena dokumentacija koju je – posvećen liku i djelu umjetnika – godinama skupljao Darko Šimičić\, neizostavna je “nulta točka” od koje krećem. Uz ostalo\, tu je tekst njegove važne izložbe\, održane 1975. godine u CEFFT-u. \nJermanov put kroz fotografiju započinje s fotografskim tečajem koji polazi 1968. godine\, gotovo istodobno svirajući u nekom rock sastavu. Vrijeme je to sivog svijeta koji bilježi na sivim fotografijama\, kombinirajući tehnike i nerijetko pišući po fotografskom papiru. Kratke izjave gotovo su manifesti; tu su zatim datumi\, smrt je česta (i neizbježna)\, a formati već tada zahtjevni. Ne svi\, no širina foto papira koji se prodavao u roli je zadana i iznosi 100 cm\, a duljina 10 metara. U vlastitoj kući otvara fotografski atelje Blow Up 1970.\, nekoliko godina nakon što je izašao istoimeni film Michelangela Antonionija. Martek spominje\, da se Jermanove prijatelje dojmila ova vrsta inicijative\, rijetka za to doba. Radoslav Putar navodi da se Jermanovo prekoračenje fotografskih granica javlja “u trenutku zastoja ili bar stabilizacije razvitka prometanja fotografije u našoj sredini”.[2] Iz današnje perspektive\, bilo je to ipak vrijeme osobitog razvoja u fotografiji\, prometanja koje je omogućeno pojavom časopisa Spot 1972. godine\, institucionalnom podrškom Galerije suvremene umjetnosti u Zagrebu\, Muzeja savremene umetnosti u Beogradu i Razstavnog salona Rotovž u Mariboru; paralelno\, serija izložbi Nova fotografija[3] promovirala je bitne pomake na sceni\, nadasve ključne eksperimente konceptualnih 1970-ih. Pa iako ćemo ga gotovo bez zadrške promatrati upravo u tom ključu\, Jermanov senzibilitet ne podvrgava se bespogovorno konceptualizmu. Ukoliko se zadržimo na subjektu (koji počiva u korijenu subjektivnosti) te se odupremo lamentacijama o njegovom odvajanju od objekta (a što do neke mjere pristaje fotografiji kao mediju koji\, načelno\, omogućuje neutralno opažanje)\, stići ćemo vjerojatno i do samospoznaja koje se iz uma izmještaju u tijelo.[4]Upravo tijelo\, naime\, zbirni je prostor Jermanovih osjetila koje tih ranih 1970-ih počinje koristiti\, svjestan ograničenja medija u kojem djeluje. \nJerman ostaje poznat po činjenici da je opstruirao fotografske tehnike\, često izbjegavajući i samo korištenje fotografske kamere\, odnosno snižavajući njezinu izražajnu moć na najnižu moguću točku.[5] Umjetnikov život i tijelo bili su njegovo trajno oruđe i predmet interesa\, beskompromisno predočeni u svim fazama stvaralačke i životne moći\, i nemoći. To stanje nikad nije bilo ni mirno ni utišano\, a njegovi su radovi nastavili svoju borbu za opstanak – osobito oni izvedeni na foto papiru prolijevanjem kemikalija\, koje je u svijet poslao bez primjerene zaštite. Njegove poruke od ranih 1970-ih nadalje svjedoče o jedinstvenoj umjetničkoj praksi izrazito egzistencijalnih\, etičkih i autodestruktivnih karakteristika. Uz ostalo\, snimao je pojedina intermedijalna događanja\, izložbe-akcije\, natpise na zidu koje je najvjerojatnije sam pisao\, naknadno intervenirajući na fotografijama u skladu s vlastitim načelom o djelovanju “svim raspoloživim sredstvima bez predrasuda o autonomnosti medija”\, njegovim riječima.[6] Jerman ostaje nejasan\, komunicirajući nerijetko sam sa sobom\, puštajući nas da priđemo bliže mjestu gdje je ostavio znatan trag u svijetu\, iako taj svijet\, kako je kazao\, nije bio njegov.” \nSandra Križić Roban \n\nIzvadak iz teksta koji će biti objavljen u časopisu FOTOTXT 9/10 \n  \nŽeljko Jerman (Zagreb\, 1949. – Korčula\, 2006.) bio je istaknuti konceptualni umjetnik\, član neformalne Grupe šestorice autora aktivne tijekom 1970-ih\, te Radne zajednice umjetnika Podroom. Već u drugoj polovici 1960-ih pokazuje snažan interes za fotografiju\, a 1970. godine\, u sklopu svoje tadašnje kuće u Voćarskoj ulici\, otvara fotografski atelijer Blow Up. U svom radu dosljedno istražuje mogućnosti\, granice i potencijale fotografskog medija – eksperimentira s kemikalijama\, procesom razvijanja\, negativima i foto-papirom\, a fotografiji pristupa izrazito ekspresivno — kao objektu kojem je namijenio rezanje\, trganje i spaljivanje. Često je u svojim radovima koristio i tekst\, čija je funkcija bila dodatno naglasiti egzistencijalističke dimenzije pojedinog rada. Izlaganjem u javnom prostoru unosi osobne poruke i intimne refleksije u kontekst svakodnevice. \n  \nIzložba je organizirana u suradnji s Bojanom Švertasek i Darkom Šimičićem kojima zahvaljujemo na pomoći u istraživanju i posudbi radova. \n  \nUlaz na sve programe je slobodan. \n  \n_____________________________________________________________ \n[1] Roland Barthes. Svijetla komora. Bilješka o fotografiji (prijevod Željka Čorak)\, Zagreb: Antibarbarus\, 2003.\, 9. \n[2] Radoslav Putar. Bez naslova\, Željko Jerman. Subjektivna fotografija (katalog izložbe)\, Zagreb: Centar za fotografiju\, film i televiziju\, Galerija grada Zagreba\, 1975.\, bez paginacije. \n[3] Održane su četiri izložbe\, prva 1974.\, posljednja 1984. godine\, uvijek u suorganizaciji spomenute tri ustanove. \n[4] Teza Merleau-Pontyja iznesena u bilješci o intersubjektivnosti. Vladimir Biti. Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije\, Zagreb: Matica hrvatska\, 2000.\, 223. \n[5] Zdenko Rus. “Trag”\, Željko Jerman. Subjektivne i elementarne fotografije\, foto i fotogramske slike 1970 – 1995 (katalog izložbe) [“Trace”\, Subjective and Elementary Photographs\, Photo and Photogram Paintings 1970 – 1995 (exhibition catalogue)]\, Zagreb: Moderna galerija\, 1996.\, 3. \n[6] Nena Baljković. “Željko Jerman: Fotografija kao vlastiti trag”\, Pitanja\, 7-8 (1975.).
URL:https://planforculture.com/event/krepaj-fotografijo-izlozba-radova-zeljka-jermana-povodom-obiljezavanja-10-godina-galerije-spot/
LOCATION:Galerija Spot\, Ulica Gjure Čanića 6\, Zagreb\, 10000 Zagreb\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:EXHIBITION,LECTURE,PERFORMANCE
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2025/05/Jerman_Krepaj-fotografijo-scaled.jpg
ORGANIZER;CN="Ured%20za%20fotografiju":MAILTO:info@officeforphotography.com
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250516T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250527T200000
DTSTAMP:20260406T201344
CREATED:20250507T125624Z
LAST-MODIFIED:20250507T125624Z
UID:10003069-1747422000-1748376000@planforculture.com
SUMMARY:Young SPOTs: Grupna izložba: “Nacrt za narativ”\, 16. – 27. 5. 2025.
DESCRIPTION:Galerija Spot i Ured za fotografiju pozivaju na otvorenje izložbe u sklopu programske linije Young SPOTs posvećene mladim autorima i autoricama. Otvorenje izložbe Nacrt za narativ studentica Umjetničke akademije u Splitu – Marije Bare\, Jelene Jurčević\, Hane Kalebić\, Matee Križanović i Đine Radulj – održat će se u petak\, 16. 5. 2025.\, s početkom u 19:00 sati. Prilikom otvorenja zakazano je vodstvo i razgovor s autoricama. Izložba ostaje otvorena do utorka\, 27. 5. 2025. \nDovoljni su papir\, kemikalije i sunčeva svjetlost da bi nastao monokromatski\, prepoznatljivo plavi otisak fotografskim procesom cijanotipije. Tehnika razvijena početkom 1842. godine\, za razliku od klasične fotografije na filmu koja primjenjuje srebrne halogenide za razvoj slike\, koristi manje zahtjevan postupak upotrebom željeznih soli. Zbog jednostavne izrade i trajnosti\, korištena je najčešće kao metoda za umnažanje dokumenata i tehničkih nacrta (blueprint)\, ali može pružati puno više od svoje nekadašnje prvobitne namjene\, što dokazuju radovi studentica Umjetničke akademije u Splitu\, Odsjeka za likovnu kulturu i likovnu umjetnost. Autorice Marija Bare\, Jelena Jurčević\, Hana Kalebić\, Matea Križanović i Đina Radulj predstavljaju tematski raznolike radove nastale uz pomoć voditeljice radionice Glorije Lizde te pod mentorskim okom doc. art. Lane Stojićević. \n  \nU radu Dota za dvoje Marija Bare bavi se propitivanjem tradicijske kulturne prakse miraza na nekonvencionalnoj podlozi za izradu cijanotipije – jastučnicama – koje su\, kao dio posteljine\, poklanjane mladencima od strane uže obitelji. Uz njih su također bili razni kukičani ili vezeni predmeti\, poput svima poznatih “tabletića”\, koje umjetnica utiskuje na jastučnice u svojevrsnoj rekontekstualizaciji narodnog običaja. Jelena Jurčević kroz radove naslovljene Projekcija stavlja naglasak na glasoviti urbanistički projekt Split 3\, građen sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća. Na fotografijama koje obuhvaćaju detaljno promišljene elemente urbanog dizajna umjetnica intervenira ravnim linijama spajajući time skice arhitektonskih nacrta i postojeće segmente stvarnog života. Hana Kalebić inspiraciju za svoju seriju cijanotipija I AM HERE – YOU ARE HERE crpi iz svojih čestih putovanja na relaciji Vela Luka – Split\, pridodajući monotonom putovanju uzbudljivi fiktivni narativ. Na imaginarnom trajektu Jadrolinije\, putnici su postavljeni u nama nepoznatu situaciju opasnu po život\, a put na sigurno omogućavaju im evakuacijske karte i druge upute za spašavanje. U svojem prikazu splitskog HNK\, Matea Križanović stavlja fokus na natpise i pločice s vrata djelatnika kazališta. Osim što prusko plava boja reproducira gotovo istu nijansu pločica\, vezuje se uz simboliku rada i radničkog identiteta. Đina Radulj polazi od vlastite obiteljske priče o djedu Marinu koji je odlučio samostalno prokopati kanal kako bi spasio kuću od stalnih poplava. Zbog teških fizičkih poslova\, koji su zahtijevali gotovo nadljudsku snagu duha i tijela\, prozvan je “Titan s otoka Mljeta”\, a u očima autorice izjednačen je s mitskim likom Atlasa. \n  \nKroz vlastite nacrte za narative autorice nude prošireno shvaćanje raznolikih tema i motiva koji se bave tradicijskim običajima u suvremenom kontekstu\, imaginarnim situacijama\, obiteljskim nasljeđem\, te specifičnim aspektima interijera i eksterijera. Iako pomalo zaboravljen proces izrade fotografije\, cijanotipija je potvrdila svoj široki spektar mogućnosti dokazujući da se i jednostavne tehnike mogu nositi s izazovima suvremenog umjetničkog izraza. \n  \nSara Mikelić \n  \nMarija Bare (Knin\, 1999.) je 2023. završila preddiplomski studij Likovne kulture i likovne umjetnosti na Umjetničkoj akademiji u Splitu\, trenutačno završava drugu godinu diplomskog studija na istom Odsjeku. Izlagala je na nekoliko grupnih izložbi. \n  \nJelena Jurčević (Split\, 1994.) je studentica diplomskog studija Likovne kulture i likovne umjetnosti na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Izlagala je na nekoliko samostalnih i grupnih izložbi. U svojim radovima istražuje odnos tradicionalnosti i suvremene umjetnosti\, kao i baštinu modernističke arhitekture na području Splita i okolice. \n  \nHana Kalebić (Zagreb\, 2000.) je 2023. završila preddiplomski studij Likovne kulture i likovne umjetnosti na Umjetničkoj akademiji u Splitu\, trenutačno završava drugu godinu diplomskog studija na istom Odsjeku. Izlagala je na nekoliko grupnih izložbi. Kroz svoje radove istražuje temu lokalne deindustrijalizacije uz pomoć semiotike i tehničkog crteža kroz znanstveno-fantastičnu prizmu. \n  \nMatea Križanović (Sinj\, 2000.) je 2023. godine završila preddiplomski studij Likovne kulture i Likovne umjetnosti na Umjetničkoj akademiji u Splitu\, a trenutačno je na završnoj godini diplomskog studija istog Odsjeka. Izlagala je na nekoliko skupnih izložbi u Splitu\, uključujući izložbu u sklopu UMAS festivala\, izložbu Nacrt za narativ u Galeriji KVART te izložbu P-RAZNO u Prostoru. Kroz svoj rad istražuje teme osobne\, obiteljske i intimne prirode\, najčešće u mediju slikarstva i ručnoga veza. \n  \nĐina Radulj (Dubrovnik\, 2001.) je 2023. završila preddiplomski studij Likovne kulture i likovne umjetnosti na Umjetničkoj akademiji u Splitu\, trenutačno završava drugu godinu diplomskog studija na istom Odsjeku. Sudjelovala je na nekoliko grupnih izložbi: P-RAZNO\, Prostor\, Split; Nacrt za narativ\, Galerija Kvart\, Split; Kineski zid Frane Gotovca u animiranim GIF-ovima\, Prostor\, Split. U radovima istražuje osobno i obiteljsko nasljeđe\, kao i problematiku prekomjernog turizma\,i to najčešće pomoću slikarskih intervencija na fotografijama i eksperimentalnih hibridnih medija. \n  \nIzložba je realizirana u sklopu programa Young SPOTs koji je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba u okviru Javnog poziva za financiranje programa koji uključuju mlade umjetnike/ice.
URL:https://planforculture.com/event/young-spots-grupna-izlozba-nacrt-za-narativ-16-27-5-2025/
LOCATION:Galerija Spot\, Ulica Gjure Čanića 6\, Zagreb\, 10000 Zagreb\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:EXHIBITION
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2025/05/Nacrt-za-narativ.jpg
ORGANIZER;CN="Ured%20za%20fotografiju":MAILTO:info@officeforphotography.com
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250411T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250423T200000
DTSTAMP:20260406T201344
CREATED:20250403T091028Z
LAST-MODIFIED:20250403T091251Z
UID:10003021-1744398000-1745438400@planforculture.com
SUMMARY:Young SPOTs: Ana Orlić\, “Miopija”\, 11. – 23. 4. 2025.
DESCRIPTION:Galerija Spot i Ured za fotografiju pozivaju na otvorenje izložbe u sklopu programske linije Young SPOTs posvećene mladim autorima i autoricama. Otvorenje izložbe Miopija umjetnice Ane Orlić održat će se u petak\, 11. 4. 2025. s početkom u 19:00 sati\, a prilikom otvorenja zakazano je vodstvo i razgovor s autoricom. Izložba ostaje otvorena do 23. 4. 2025. \n“Oslanjamo se na vidne organe kao glavni perceptivni alat\, no percepcija i interpretacija vizualnog svijeta nisu isključivo vezane uz fizičku sposobnost vida\, već uključuju i druge osjetilne i kognitivne procese. Toga su posebno svjesne osobe slabijeg vida\, primjerice one s miopijom\, koja se medicinski klasificira kao refrakcijska pogreška oka. Zbog nemogućnosti pravilnog fokusiranja svjetlosti koja ulazi u oko\, vid na daljinu postaje zamućen\, što može izazvati osjećaj izoliranosti i dezorijentacije. Istovremeno\, druga osjetila postupno se izoštravaju\, pridonoseći drugačijoj percepciji okoline i snažnijem mentalnom vizualnom svijetu (mind’s eye). \nPotaknuta recentnim obiteljskim iskustvom\, Ana Orlić stvara seriju fotografija kao način suočavanja s mogućnošću značajnog gubitka vida. Autorica u seriji Miopija predstavlja fotografije različitih formata\, intuitivno nastalih u neposrednoj životnoj sredini\, kojima iskazuje dvojnost pogleda i centralnu poziciju oka\, barijere između vanjskog i unutrašnjeg svijeta. Ono vidljivo iskazano je direktnijim pristupom temi\, poput prikaza leće na dlanu ili zamućenog autoportreta\, dok se linija razdvajanja vidljivog i nevidljivog naglašava kroz česte prizore interijera i eksterijera\, poglede “iznutra” usmjerene kroz barijeru staklene leće. Dojam slabovidnosti nadograđuje se motivima koji svojom teksturom naglašavaju taktilnost i time tvore prostor ispunjen osjećajem vizualnog dodira. \nAutorica kroz svoje fotografije nastoji prenijeti osobno osjetilno iskustvo koje prelazi iz vidnog polja u unutrašnji psihološki prostor\, preispitujući pritom osnovne pojmove vezane uz gledanje: što je pogled\, a što gledanje? Kako se razgraničavaju zbilja\, vidljivo i misaono? Koju ulogu u tome imaju vanjski i unutarnji prostor? Prema francuskom piscu Bernardu Noëlu\, staviti nešto u sliku znači projicirati intimu na svijet\, a objekt prikazan u mediju fotografije može se gledati kao lažna kopija stvarnosti ili dvoznačan predmet koji pripada dvjema dimenzijama – stvarnosti\, iz koje je izvučen\, i mentalnom prostoru\, koji ga je preoblikovao u sebe”. \nSara Mikelić \nAna Orlić (Rijeka\, 1992) završila je studij arhitekture na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani\, u Sloveniji. Živi i radi kao arhitektica i fotografkinja u Rijeci\, gdje trenutno pohađa poslijediplomski specijalistički studij Urbani studiji. Kroz Društvo arhitekata Rijeka razvija i vodi niz projekata koji se bave javnim prostorom\, edukacijom i participacijom. Sudjelovala je na izložbama u Hrvatskoj\, Sloveniji i Srbiji. Završila je školu umjetničke fotografije Drugi kadar u Zagrebu\, tijekom koje nastaje serija fotografija Miopija. \n  \nIzložba je realizirana u sklopu programa Young SPOTs koji je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba u okviru Javnog poziva za financiranje programa koji uključuju mlade umjetnike/ice.\n 
URL:https://planforculture.com/event/young-spots-ana-orlic-miopija-11-23-4-2025/
LOCATION:Galerija Spot\, Ulica Gjure Čanića 6\, Zagreb\, 10000 Zagreb\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:EXHIBITION
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2025/04/glavni-vizual-scaled.jpg
ORGANIZER;CN="Ured%20za%20fotografiju":MAILTO:info@officeforphotography.com
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250310T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250328T200000
DTSTAMP:20260406T201344
CREATED:20250303T103153Z
LAST-MODIFIED:20250303T103153Z
UID:10002974-1741633200-1743192000@planforculture.com
SUMMARY:Ivona Vlašić u Galeriji Spot (10.–28. 3. 2025.)
DESCRIPTION:Galerija Spot i Ured za fotografiju pozivaju na otvorenje izložbe Augenblick umjetnice Ivone Vlašić\, koje će se održati u ponedjeljak\, 10. ožujka\, u Galeriji Spot u 19:00 sati. Službeno otvorenje s vodstvom i razgovorom s autoricom izložbe kreće od 19:30 sati\, a kao dio popratnog programa izložbe održat će se radionica kolažiranja\, 11. ožujka\, u 15 sati u Galeriji Spot. Izložba ostaje otvorena do 28. ožujka 2025. \nDok trepenemo… Augenblick \nPostoji nešto uznemirujuće u zamućenim fotografijama\, zbog kojih gotovo automatski pomišljamo na stare albume; pojedini su imali kožne korice\, drugi tekstilne\, unutra s čvršćim papirom na koje su se lijepile slike\, ili umetale u one male papirnate\, kasnije celofanske uglove. Tko je bio vješt\, mogao je zarezati podlogu i umetati fotografije\, ali to je bila umješnost kojoj nisu svi pribjegavali. Kad naiđem na takav materijal\, pažljivo izvlačim fotografije iz tih zapetljanih situacija\, koje iz današnje perspektive djeluju arhivski i staromodno; sam postupak nije jednostavan jer snimke se opiru i ne pristaju uvijek vratiti se u sigurno okruženje. I zatim mutni papiri između\, ponekad s uzorcima koji podsjećaju na paukovu mrežu\, a čije su “niti” neznatno namreškane. Sav ovaj “inventar” aktivirala sam gledajući što je Ivona Vlašić snimila\, bolje rečeno preuzela iz tuđih fotografija i snimila kroz mutni paus-papir – stare snimke koje su uvijek intrigantne\, kadrove koji podsjećaju na nešto što znamo\, a što nam je ipak strano. \nMožda intuitivno\, pomislit ćemo na povijest\, prošlo vrijeme i akumulirano znanje koje želimo primijeniti nastojeći razumjeti prizore koji su pred nama. Ali u ovom slučaju nije uputno prepustiti se znanju o općoj povijesti\, koja naprosto razdvaja fotografije od specifičnih uvjeta u kojima su nastale. Mnogi su moćni odnosi u njima zapisani\, čak i u onim naizgled beznačajnim kadrovima s fokusom na čarape sa šavom dviju žena snimljenih s leđa\, nekako neprimjereno nagnutog položaja (ili smo preopterećeni korektnošću?). Mali bezglavi bubnjar\, prizor što nalikuje na film koji smo nekoć gledali (Limeni bubanj)\, ustvari je prikaza koja ne želi odrasti dok kontinuirano upozorava na nadolazeće fašizme. Mrtvom zecu nitko ne tumači umjetnost; nema tu Beuysovog zagrljaja\, tek mrtvo tijelo životinje. \nDo neke mjere\, u prilici smo rekapitulirati i umjetničina i naša sjećanja na proces odrastanja\, ili na pamćenje događaja koji su nam iz nekog razloga važni. Fotografije koje Ivona Vlašić preuzima iz tiska ili nađeni vernakularni “ničiji” snimci\, koje presnimava i mijenja im kadar – a time i kompoziciju i značenje – sve te slike nisu “dokazi” povijesti već objekti koji\, složeni na određen način\, različitih veličina i međusobnih odnosa\, gledatelje stavljaju u poziciju postavljanja pitanja. Pri čemu su izvorni uvjeti produkcije značenja neizvjesni\, prepušteni Augenblicku\, trenutku gledateljeve koncentracije\, pažnje i interesa. \n  \nSandra Križić Roban \n  \nIVONA VLAŠIĆ (Dubrovnik\, 1968.) studirala je slikarstvo u klasi profesora Gerharda Lojena na Höhere technische Bundeslehr- und Versuchanstalt Graz Ortweinschule – Meisterklasse Malerei. Stvara unutar multimedijalnog izraza. Članica je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika\, Art radionice Lazareti\, Hrvatskog društva likovnih umjetnika Dubrovnik i Hrvatskog društva likovnih umjetnika\, Zagreb. Izlagala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama i drugim manifestacijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Živi i radi u Dubrovniku. Serija Augenblick nastala je 2023.–2024. godine. \n  \nPopratni program \nVodstvo izložbom i razgovor s autoricom 10. ožujka 2025.\, 19:30\, Galerija Spot \nRadionica kolažiranja 11. ožujka 2025.\, 15:00\, Galerija Spot \n\nRealizacija izložbe i rad Ureda za fotografiju omogućeni su sredstvima Ministarstva kulture i medija RH\, Grada Zagreba i Zaklade Kultura nova.
URL:https://planforculture.com/event/ivona-vlasic-u-galeriji-spot-10-28-3-2025/
LOCATION:Galerija Spot\, Ulica Gjure Čanića 6\, Zagreb\, 10000 Zagreb\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:EXHIBITION
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2025/03/sporedni-vizual-scaled.jpg
ORGANIZER;CN="Ured%20za%20fotografiju":MAILTO:info@officeforphotography.com
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250210T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250228T200000
DTSTAMP:20260406T201344
CREATED:20250207T075415Z
LAST-MODIFIED:20250207T075415Z
UID:10002910-1739214000-1740772800@planforculture.com
SUMMARY:Paula Tončić u Galeriji Spot
DESCRIPTION:Galerija Spot i Ured za fotografiju pozivaju na otvorenje izložbe LEL umjetnice Paule Tončić\, koje će se održati u ponedjeljak\, 10. 2.\, u Galeriji Spot u 19:00 sati. Službeno otvorenje s vodstvom i razgovorom s autoricom izložbe kreće od 19:30 sati\, a kao dio popratnog programa izložbe održat će se Radionica izrade umjetničkih knjižica u srijedu\, 26. 2.\, u 18:00 sati u Galeriji Spot. Izložba ostaje otvorena do 28. 2. 2025. \nU fokusu rada Paule Tončić začudna je osoba po imenu Lou. Njezin je izgled neobičan\, a modni izričaj intrigantan\, povezan s queer estetikom\, čime pobuđuje poglede i izaziva društvene norme. O identitetu tajanstvene Lou ne znamo mnogo\, tek ono što nam otkrivaju fotografske bilješke iz umjetničine arhive susreta – svojevrsnog vizualnog dnevnika koji je rezultat istraživanja interakcija među ljudima na jednoj platformi za prodaju rabljenih predmeta. \nSliku o njoj stvaramo na temelju kožne jakne namjesto tjelesne prisutnosti\, fotografskog otiska njezinog lika na aluminijskoj ploči\, iščezavanja vizualnih dokaza o fizičkom postojanju po uzoru na estetiku niskobudžetnih horor filmova ili\, primjerice\, stilskih tragova iz fetišističkih časopisa za koje znamo da umjetnica i Lou strastveno skupljaju. Ocrtavajući lik protagonistkinje tek naznakama stilskih odrednica koje povezuje s identitetskim pitanjima\, autorica preispituje kako nas vizualna kultura oblikuje te kakvu ulogu u tim iščitavanjima slojeva percepcije može imati umjetnički izraz. \nLOUD EYES LOU rad je koji istražuje odnose između gledanja\, zajedništva\, izolacije\, fizičke i virtualne prisutnosti\, dokumentacije\, trajnosti i potrošnosti te stvaranja perceptivnih veza u kontekstu u kojemu one same postaju alati za promišljanje o slici društva. Temu ženskog pogleda\, u onom smislu u kojem ga feministički diskurs počinje problematizirati krajem 1970-ih godina\, kada “objekt” promatranja postaje subjekt\, ovdje zapažamo kroz preispitivanje vođenog kreiranja vlastitog prikaza za “druge oči”. U tom smislu dolazi do razilaženja s “očekivanim” modelima ponašanja\, djelovanja ili stvaranja\, a složeni sustavi unutarnjih i vanjskih podražaja (de)konstruiraju sliku društvene stvarnosti. Tome pridonosi i zvučni element ovoga rada skriven u višeznačnom nazivu LEL[1] – skraćenici izraza za iskazivanje okrutnog smijeha koji subjekt ovdje okreće u vlastitu korist. \nIvana Završki \n__________________________________________________________ \n[1] LEL – laughing even louder\, izvedenica oblika LOL \n  \nPaula Tončić (Zagreb\, 1997.) diplomirala je animaciju i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Nakon studija seli se u Berlin\, a u svom umjetničkom radu istražuje arhiviranje\, klasifikaciju i dokumentaciju začudnih predmeta. Izdvajajući njihove groteskne elemente bavi se granicama stvarnosti i fikcije s fokusom na djevojačko iskustvo\, ženski pogled i intimnost. Inspirirana fikcijskom literaturom i trash horor kinematografijom\, istražuje liminalne prostore te fizičku i značenjsku transformaciju materijala među medijima. Dobitnica je nagrade Grand Prix na 37. Salonu mladih. \n  \nPopratni program: \n\nVodstvo izložbom i razgovor s autoricom\, 10. 2. 2025.\, 19:30\, Galerija Spot\nRadionica izrade umjetničkih knjižica\, 26. 2. 2025.\, 18:00 sati\, Galerija Spot\n\n  \nRealizacija izložbe i rad Ureda za fotografiju omogućeni su sredstvima Ministarstva kulture i medija RH\, Grada Zagreba i Zaklade Kultura nova.
URL:https://planforculture.com/event/paula-toncic-u-galeriji-spot/
CATEGORIES:EXHIBITION,WORKSHOP
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2025/02/DEPLIJAN2A-scaled.jpg
ORGANIZER;CN="Ured%20za%20fotografiju":MAILTO:info@officeforphotography.com
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20250117T183000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20250205T200000
DTSTAMP:20260406T201344
CREATED:20250114T100845Z
LAST-MODIFIED:20250114T100845Z
UID:10002847-1737138600-1738785600@planforculture.com
SUMMARY:Izložba “Nakon zadnji aprila” u Galeriji Spot (17. 1.–5. 2. 2025.)
DESCRIPTION:Galerija Spot i Ured za fotografiju pozivaju na otvorenje izložbe Nakon zadnji aprila fotografa Karla Čargonje te pisca i dramaturga Gorana Ferčeca\, koje će se održati u petak\, 17. 1. u Galeriji Spot. Prije samog otvorenja izložbe\, u 18:30 sati zakazano je predavanje o programu Prepoznavanje odsustva Vane Gović Marković\, voditeljice Memorijalnog centra “Lipa pamti”\, a službeno otvorenje s vodstvom i razgovorom s autorima izložbe\, kreće od 19:30 sati. Izložba ostaje otvorena do 5. 2. 2025. \nSelo Lipa\, smješteno u zaleđu Hrvatskog primorja neposredno uz granicu sa Slovenijom\, tijekom Drugog svjetskog rata bilo je poprište zločina protiv čovječnosti. Nacisti i fašisti ubili su 30. travnja 1944. u Lipi 269 civila – žene\, djecu i starce – a potom su selo opljačkali i spalili. Među žrtvama bilo je 96-ero djece od kojih je najmlađa Bosiljka Iskra imala svega osam mjeseci. Poslijeratnim povratkom na zgarište preživjeli Lipljani obnavljaju selo\, postepeno nastavljaju sa životom i čuvaju sjećanje na svoje stradale. U tome im pomaže Spomen-muzej Lipa otvoren 1968. godine\, kao i njegov nasljednik – Memorijalni centar “Lipa pamti” – obnovljen 2015. godine. Danas u selu žive četiri generacije preživjelih Lipljana\, ukupno oko stotinjak mještana koji s Memorijalnim centrom usko surađuju u provedbi muzejskih programa. \nCentar je 2018. godine pokrenuo godišnji umjetnički program Prepoznavanje odsustva kojim se nastoje istražiti mogućnosti suvremene umjetnosti u razumijevanju teško pojmljivih kategorija traume\, stradanja i genocida. Ujedno se programom nastoji prepoznati simbolički potencijal Lipe u suvremenim procesima gradnje mira. U okviru spomenutog programa\, a povodom osamdesete godišnjice stradanja Lipe (1944.–2024.)\, Memorijalni centar je u suradnji s fotografom Karlom Čargonjom te piscem i dramaturgom Goranom Ferčecom realizirao umjetnički projekt naziva Nakon zadnji aprila. Naziv se referira na sintagmu kojom se Lipljani koriste kada govore o datumu povijesnog stradanja\, umjesto 30. travnja obično kažu na zadnji aprila. Karlo i Goran su čitavu obljetničku 2024. godinu istraživali lipajsku svakodnevicu te su putem autorske fotografije i teksta “utjelovili” jedan zaokružen period u životu 4 generacije preživjelih Lipljana. Materijalizacija sadašnjosti autorima je neminovno otvorila put ka materijalizaciji pamćenja i traume kojima je lipajski prezent bremenit. \nSvoje umjetničko istraživanje Lipe zaključili su knjigom Nakon zadnji aprila koja sažima iskustva njihova bivanja među mještanima\, osobno i u mislima\, suosjećajući s obiteljskim tragedijama preživjelih. Knjiga odražava i njihovu potragu za značenjima koja\, proizašla iz tegobne dijalektike prošlosti i sadašnjosti\, imaju potencijal mijenjati naš život u budućnosti. Zbog svega navedenog\, knjiga je ujedno i središnja točka izložbe u Galeriji Spot kojom autori svoj rad na projektu Nakon zadnji aprila predstavljaju zagrebačkoj publici. Sve na projektu zabilježeno\, kreirano\, promišljano\, sve isprobano\, sve prihvaćeno i sve odbačeno\, sve je u konačnici knjigu oblikovalo. Izložbom se stoga razotkriva cjelokupan proces rada dvojice autora\, publici se na uvid daje mnoštvenost fotografskih negativa\, tekstova\, izložbenih materijala prenesenih s lipajske izložbe koja je knjizi prethodila\, izlažu se probne makete i otisci knjiga. O materijalnosti lipajske sadašnjosti i prošlosti progovara se kroz materijalnost umjetničkog rada. \nVana Gović Marković \nKarlo Čargonja rođen je 1987. godine u Rijeci. Godine 2016. napušta posao projektanta u građevinskom sektoru kako bi se posvetio fotografiji. Pokreće edukativni projekt Razgovori o fotografiji\, koji se održava u raznim riječkim prostorima\, uključujući Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Mentorira radionice o fotografskim projektima i knjigama te 2021. otvara privremenu galeriju Kada se opet vidimo? u Rijeci\, gdje izlaže autorske radove i organizira umjetničke programe. Sudjeluje na brojnim izložbama te 2020. izdaje knjigu Dok smo čekali u četiri sveska. Ured za fotografiju ga je uvrstio među 50 važnih hrvatskih autora na web portal Suvremena hrvatska fotografije. \nGoran Ferčec diplomirao je na Odsjeku dramaturgije ADU u Zagrebu gdje od 2022. radi kao docent. Djeluje kao pisac i dramaturg. Njegov tekst Pismo Heineru Mülleru izveden je 2012. u ZKM-u. Tekst Radnice u gladovanju izveden je 2014. u koprodukciji fringe ensemblea iz Bonna i Schaubühne Lindenfelsa iz Leipziga te 2017. u ZKM-u u režiji Olje Lozice. Autor je tekstova za predstave BADco.-a  Ispravci ritma i Rad panike. Uz Matiju Ferlina\, autor je predstava Sad Sam Matthäus i Canti di prigionia izvedenih u programu festivala Wiener Festwochen. Autor je romana O životu radnice krajem dvadesetog stoljeća i Ovdje neće biti čuda\, knjige eseja Priručnik za jučer\, zbirke izvedbenih tekstova Prekovremeni rad te knjige Ispravci ritma u suradnji s vizualnim umjetnikom Sinišom Ilićem. \n  \nPopratni program: \n\nPredavanje o programu Prepoznavanje odsutstva Vane Gović Marković\, voditeljice Memorijalnog centra “Lipa pamti”\, 17. 1. 2025.\, 18:30\, Galerija Spot\nVodstvo izložbom i razgovor s autorima\, 17. 1. 2025.\, 19:30\, Galerija Spot\n\nRealizacija izložbe i rad Ureda za fotografiju omogućeni su sredstvima Ministarstva kulture i medija RH\, Grada Zagreba i Zaklade Kultura nova.
URL:https://planforculture.com/event/izlozba-nakon-zadnji-aprila-u-galeriji-spot-17-1-5-2-2025/
LOCATION:Galerija Spot\, Ulica Gjure Čanića 6\, Zagreb\, 10000 Zagreb\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:EXHIBITION,LECTURE
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2025/01/NZA_Spot-final-v01-scaled.jpg
ORGANIZER;CN="Ured%20za%20fotografiju":MAILTO:info@officeforphotography.com
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20241209T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20241220T200000
DTSTAMP:20260406T201344
CREATED:20241202T120757Z
LAST-MODIFIED:20241202T120757Z
UID:10002778-1733770800-1734724800@planforculture.com
SUMMARY:Izložba “U stvarnosti i u fikciji” Sanje Merćep u Galeriji Spot
DESCRIPTION:Galerija Spot i Ured za fotografiju pozivaju na otvorenje izložbe U stvarnosti i u fikciji umjetnice Sanje Merćep\, koje će se održati u ponedjeljak\, 9. 12.\, s početkom u 19:00 sati. Prilikom otvorenja izložbe zakazano je vodstvo i razgovor s autoricom\, a izložba ostaje otvorena do 20. 12. 2024. \nIz predgovora Ane Fazekaš: \nZa svoj predmet Merćep bira planine\, simbolički iznurene ljudskim tabančenjem (u stvarnosti i u fikciji)\, i traži kako ih je\, ako ih je\, moguće izmaknuti mašineriji uvijek mimo koje u punom sjaju one postoje: izvan pogleda. Fotografija je medij kadra; umjetnički jezik odabira i transfera mjesta na kojem se vidljivi svijet reže i dotiče-ali-ne-miješa s drugim kadrom u kadru\, odnosno svijetom u svijetu. Pogledom u fotografiju\, u otisak posredovan uvišestručenom lećom\, izranjamo iz realnosti koja nas okružuje tako što uranjamo dublje u realnost koju prepoznajemo\, u smislu previše-poznajemo: i unutra\, i van.  \nCiklus svoju složenost pronalazi u jednostavnosti\, kritičku oštrinu u humoru\, cjelinu u detalju\, stvarnost u onome što na nju tek nalikuje. Naslovna sintagma jednim-istim potezom nestabilnu dihotomiju uspostavlja i niječe\, opreku uspostavlja i odmah lomi\, predlažući supostojanje koje\, ako zadržimo pogled\, već za trenutak postaje postojanje – uvijek i jedno i drugo\, jer pogled je uvijek i jedno i drugo\, i ovdje i ondje: u stvarnosti i u fikciji. \n  \nIzjava o radu \nNa pozornici Egipatske dvorane u Londonu 1852. godine autor i planinar Albert Smith postavio je izvedbu u kojoj je prikazao svoj alpinistički pohod na Mont Blanc. Izvedbu je pogledalo preko 500.000 posjetitelja/ica kojima je to bio jedini dodir s planinskim vrhovima\, a Charles Dickens tom je prilikom napisao kako u posljednje vrijeme “nevjerojatno mnogo puno putnika/ca […] odlazi na Mont Blanc\, u stvarnosti i u fikciji”. \nDanas\, nakon više od 170 godina\, u slične planinarske pohode u stvarnosti odlazi mnogo veći broj ljudi\, uključujući i mene. Svaki slobodan vikend provodim u njima\, prelazim kilometre i kilometre kako bih se popela na nove vrhove\, posjetila nove masive\, istražila nove staze. U ovom radu odlučujem (de)konstruirati vlastitu fascinaciju planinarskim pejzažom te demistificirati načine društvenog konstruiranja njegove reprezentacije. U ovoj seriji stoga gradim vlastiti simbolički svijet planina u kojemu se ruše čvrste granice između stvarnog i imaginarnog\, u kojemu se igram planinskim reprezentacijama\, vlastitim uspomenama i samim procesom fotografiranja. \nSANJA MERĆEP (Zagreb\, 1989.) studentica je 2. godine diplomskog studija fotografije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Prethodno je diplomirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu\, a potom niz godina radila u oglašivačkoj industriji. To iskustvo oblikovalo je i njezin umjetnički interes usmjeravajući ga prema istraživanju tema kao što su komercijalizacija javnog prostora i prikazivanje skrivenih dimenzija suvremenog života. Do sada je održala dvije samostalne izložbe (Galerija Otok – ARL\, Galerija f8 – ADU). Autorica je kratkog filma Skoro smo se čule. \nIzložba je realizirana u suradnji Katedre za fotografiju na Odsjeku snimanja Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i Galerije Spot\, kao diplomski rad studentice Sanje Merćep. Rad je nastao pod mentorstvom doc. art. Bojana Mrđenovića i doc. dr. sc. Ive Prosoli.
URL:https://planforculture.com/event/izlozba-u-stvarnosti-i-u-fikciji-sanje-mercep-u-galeriji-spot/
LOCATION:Galerija Spot\, Ulica Gjure Čanića 6\, Zagreb\, 10000 Zagreb\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:EXHIBITION
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2024/12/U-stvarnosti-i-u-fikciji_naslovna.jpg
ORGANIZER;CN="Ured%20za%20fotografiju":MAILTO:info@officeforphotography.com
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20241206T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20241206T210000
DTSTAMP:20260406T201344
CREATED:20241202T120445Z
LAST-MODIFIED:20241202T120445Z
UID:10002777-1733511600-1733518800@planforculture.com
SUMMARY:Predstavljanje 8. sveska časopisa “Fototxt” (Galerija Spot\, 6. 12. 2024.\, 19 h)
DESCRIPTION:Galerija Spot i Ured za fotografiju pozivaju na predstavljanje 8. sveska časopisa Fototxt u petak\, 6. 12. 2024.\, u 19 sati u Galeriji Spot. Ovaj broj posvećen je djelovanju Željka Serdarevića i Darka Fritza u sklopu Studija Imitacija života te je tematski povezan s izložbom Dobri izgledi: Darko Fritz i Željko Serdarević na fotografijama Borisa Berca\, Saše Burića\, Paule Court\, Borisa Cvjetanovića\, Ozrena Drobnjaka\, Rina Efendića\, Zorana Filipovića\, Ivana Posavca i Jane Štravsa\, 1987.—1991.\, koja se održava u Galeriji Spot (15. 11. – 6. 12. 2024.). \n\nUz izbor fotografskih radova\, u ovom broju bit će objavljeni tekstovi Leonide Kovač\, Marka Goluba\, Sandre Križić Roban\, razgovor s Borisom Bercom te Serdarevićev zapis o fenomenu nezaboravljivosti fotografije. Na moderiranom razgovoru povodom predstavljanja časopisa\, koji će voditi Sandra Križić Roban\, sudjelovat će Željko Serdarević\, Boris Berc i Martina Munivrana. \nFOTOTXT je stručna periodička publikacija koja na šezdesetak stranica donosi tekstualne i vizualne materijale sa zadaćom istraživanja\, interpretacije i kontekstualiziranja umjetničkih radova u mediju fotografije. Časopis uređuju kustosice Ureda za fotografiju Ivana Završki\, Tena Starčević i Sara Mikelić. \nNaslovna fotografija: Rino Efendić\, 1988.
URL:https://planforculture.com/event/predstavljanje-8-sveska-casopisa-fototxt-galerija-spot-6-12-2024-19-h/
LOCATION:Galerija Spot\, Ulica Gjure Čanića 6\, Zagreb\, 10000 Zagreb\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:LECTURE
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2024/12/Efendic-1988-2-scaled.jpg
ORGANIZER;CN="Ured%20za%20fotografiju":MAILTO:info@officeforphotography.com
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20241115T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20241206T200000
DTSTAMP:20260406T201344
CREATED:20241108T110308Z
LAST-MODIFIED:20241114T103259Z
UID:10002727-1731697200-1733515200@planforculture.com
SUMMARY:Izložba “Dobri izgledi” u Galeriji Spot (15. 11.–6. 12. 2024.)
DESCRIPTION:Galerija Spot i Ured za fotografiju pozivaju na otvorenje izložbe Dobri izgledi: Darko Fritz i Željko Serdarević na fotografijama Borisa Berca\, Saše Burića\, Paule Court\, Borisa Cvjetanovića\, Ozrena Drobnjaka\, Rine Efendića\, Zorana Filipovića\, Ivana Posavca i Jane Štravsa\, 1987.—1991.\, koje će se održati u petak\, 15. 11. 2024.\, s početkom u 19:00 sati. Prilikom otvorenja izložbe zakazano je vodstvo i razgovor s umjetnikom Željkom Serdarevićem i kustosicom Sandrom Križić Roban. Izložba ostaje otvorena do 6. 12. 2024. \n  \nNa prvoj zajedničkoj izložbi\, naslovljenoj Fotografije-izumi\, Fritz i Serdarević pokazali su umjetničke radove u kojima fotografiju promišljaju kroz prizmu ready-made postupka. U prospektu izložbe pišu: “Ne posjedujemo čak ni elementarno znanje potrebno za rad u mediju fotografije. Snimanje i izradu slika obavili su drugi umjesto nas.” Amblematski rad izložbe bio je njihov portret izrađen u foto-radnji u Bitoli\, obojen rukom anonimnog majstora za vojničke i spomen-fotografije. Ova “oslikana slika” otvara i postav izložbe Dobri izgledi u galeriji Spot. Njome se oslikava uzbudljivo i dosad nedovoljno istraženo razdoblje kasnih 1980-ih godina\, koje u lokalnoj povijesti bilježe disperziju interesa urbane kulture. U tome su Fritz i Serdarević ostavili neizbrisiv trag\, ostavši zabilježeni na fotografijama devetoro umjetnika\, osobito aktivnih u to doba. \nFotografija je u umjetničkom pristupu Fritza i Serdarevića igrala dvostruku ulogu. S jedne strane su u likovnim radovima koristili foto-motive preuzete iz časopisa i knjiga\, reproducirane na fotografijama velikog formata i kombinirane s raznovrsnim predmetima. S druge je fotografija bila važna komponenta osmišljene javne slike tandema. U najavama njihovih akcija\, intervjuima i drugim medijskim objavama korišteni su portreti za čiju su izradu angažirali istaknute fotografe svoje generacije\, čije su fotografije u velikoj mjeri obilježile spomenuto razdoblje. Od dokumentarnog\, preko performativnog sve do eksperimenata u i s medijem\, te nezaobilaznog koloriranja fotografija\, izbor radova pokazat će neke od karakteristika krajnje zasićenog vizualnog obzora unutar kojeg su Fritz i Serdarević djelovali. \nUz obojene fotografije anonimnog snimatelja\, izložba uključuje djela sedmorice hrvatskih autora – Borisa Berca\, Saše Burića\, Borisa Cvjetanovića\, Ozrena Drobnjaka\, Rina Efendića\, Zorana Filipovića i Ivana Posavca\, Slovenca Jane Štravsa te američke fotografkinje Paule Court. U odabiru Sandre Križić Roban\, koji je nastao na temelju brojnih razgovora sa Serdarevićem i rekapitulacije vlastitih sjećanja na osobitosti koje ovi radovi prenose kroz desetljeća\, najzastupljeniji su Ozren Drobnjak i Boris Berc. Dokumentirajući suradnju Fritza i Serdarevića čitavim njenim trajanjem te snimajući portrete na mjestima izvedbi njihovih akcija\, Drobnjak je akumulirao opsežan i raznovrstan fotografski opus. Berc je\, pak\, tijekom priprema za njihov nastup u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu zabilježio seriju crno-bijelih snimaka\, koje je potom ručno oslikao i predstavio na samostalnoj izložbi nenamjerno “dugog trajanja” u zagrebačkom Melinu. \n  \nParalelno s izložbom u Galeriji Spot organizirane su izložbe Podijeljeno vrijeme u kustoskoj koncepciji Martine Munivrane (7. 11. 2024.–12. 1. 2025.) te izložba Oblik vremena u galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva u kustoskoj koncepciji Marka Goluba (22. 11.–30. 12. 2024.). \nUz izložbu Dobri izgledi\, Ured za fotografiju priprema 8. svezak časopisa Fototxt\, u kojem će uz izbor fotografskih radova biti objavljeni tekstovi Leonide Kovač\, Marka Goluba\, Sandre Križić Roban\, razgovor s Borisom Bercom te Serdarevićev zapis o fenomenu nezaboravljivosti fotografije. Časopis uređuju kustosice Ureda za fotografiju Ivana Završki\, Tena Starčević i Sara Mikelić. \n*Naslovna fotografija: Ivan Posavec\, 1988. \nRealizacija izložbe i rad Ureda za fotografiju omogućeni su sredstvima Ministarstva kulture i medija RH\, Grada Zagreba i Zaklade Kultura nova.
URL:https://planforculture.com/event/izlozba-dobri-izgledi-u-galeriji-spot-15-11-6-12-2024/
CATEGORIES:EXHIBITION
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2024/11/posavec.jpg
ORGANIZER;CN="Ured%20za%20fotografiju":MAILTO:info@officeforphotography.com
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20241105T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20241105T210000
DTSTAMP:20260406T201344
CREATED:20241030T143257Z
LAST-MODIFIED:20241030T143257Z
UID:10002707-1730833200-1730840400@planforculture.com
SUMMARY:Predavanje Dore Lučić o hispanoameričkoj fotografkinji Sari Facio
DESCRIPTION:Pridružite nam se na predavanju o Sari Facio (1932.–2024.)\, istaknutoj argentinskoj fotografkinji\, novinarki\, urednici i kustosici\, čije je djelovanje oblikovalo vizualnu kulturu Latinske Amerike. Facio je ostavila neizbrisiv trag kroz brojne knjige\, antologijske publikacije te portrete političara i pisaca\, koji su danas dio kolektivne memorije. \nOd šezdesetih godina prošlog stoljeća\, Facio je posvećeno radila na promociji latinoameričke fotografije u svijetu\, s posebnim naglaskom na argentinske autore. Ipak\, njezina najvrjednija ostavština su fotografije Argentine koja više ne postoji. Fascinirana temama identiteta kroz prizmu kulture i politike\, koristila je fotografiju kao alat za dokumentiranje i kritičko promišljanje društva\, posebno u kontekstu ljudskih prava i kolektivnog sjećanja. \nSara Facio osnovala je izdavačku kuću La Azotea\, posvećenu izdavanju fotoknjiga\, kroz koju su izdane autorske knjige Buenos Aires Buenos Aires i Humanario\, u suradnji s fotografkinjom Aliciom D’Amico i književnikom Juliom Cortázarom. U vrijeme diktatorskih vlada i političke cenzure\, autori su stvorili ove vrijedne intermedijalne projekte kako bi ukazali na društvene probleme i ponudili pozitivnu promjenu. U knjizi Buenos Aires Buenos Aires koristili su konture grada kao scenu za portretiranje stanovnika\, dok su fotoknjigom Humanario zavirili iza vrata gradske psihijatrijske bolnice. \nSara Facio dala je jedinstven\, ženski pogled na umjetničku scenu u vremenu kada je argentinska fotografija bila duboko patrijarhalna i isključiva. Time je zadužila povijest umjetnosti i kulturu Argentine\, ostavljajući naslijeđe koje i danas inspirira. \nVeselimo se vašem dolasku!
URL:https://planforculture.com/event/predavanje-dore-lucic-o-hispanoamerickoj-fotografkinji-sari-facio/
CATEGORIES:LECTURE
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2024/10/Sara-Facio-kopija.jpeg
ORGANIZER;CN="Ured%20za%20fotografiju":MAILTO:info@officeforphotography.com
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20241024T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20241024T210000
DTSTAMP:20260406T201344
CREATED:20241021T091019Z
LAST-MODIFIED:20241021T091019Z
UID:10002641-1729796400-1729803600@planforculture.com
SUMMARY:(S)mislena – radionica izražavanja putem medija fotografije i poezije
DESCRIPTION:Ured za fotografiju poziva na radionicu umjetnice Nine Đurđević\, a koja će se održati u četvrtak\, 24. 10. u 19:00 sati u Galeriji Spot. Radionica je dio popratnog programa izložbe “Samo(s)mislena”\, a predviđeno trajanje je 2 sata. \nNakon kratkog uvoda\, u kojemu će autorica predstaviti presjek dosadašnjih radova u kojima kombinira pisanu riječ i fotografiju\, polaznici će imati priliku samostalno sastaviti rad koristeći izbor ponuđenih fotografija (pojedinačno ili triptiha) koristeći pritom poeziju kustosice izložbe Vlatke Valentić ili riječi po vlastitom izboru. Poseban naglasak bit će na istraživanju odnosa između poezije i fotografije – kako se slike i riječi mogu međusobno nadopunjavati\, otvarati nove slojeve značenja i stvarati snažan emotivni dojam. Kroz sintezu ovih dvaju medija\, često se postiže suptilno prožimanje vizualnog i literarnog koje proširuje interpretativne mogućnosti. Cilj radionice je potaknuti kreativno razmišljanje o vezi riječi i slike\, uz neformalno druženje. Na kraju\, sudionici će moći svoje radove ispisati u papirnatom obliku ili digitalno pohraniti. Radionica je besplatna i namijenjena svima zainteresiranima za ovu temu. Ponesite dobru volju i\, ako želite\, svoje riječi\, tekstove i fotografije. \nZa sudjelovanje u programu potrebna je najava dolaska na mail info@officeforphotography.com. Broj sudionika ograničen je na 10.
URL:https://planforculture.com/event/smislena-radionica-izrazavanja-putem-medija-fotografije-i-poezije/
CATEGORIES:WORKSHOP
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2024/10/NNF_5794-scaled.jpg
ORGANIZER;CN="Ured%20za%20fotografiju":MAILTO:info@officeforphotography.com
END:VEVENT
BEGIN:VEVENT
DTSTART;TZID=Europe/Zagreb:20241007T190000
DTEND;TZID=Europe/Zagreb:20241031T200000
DTSTAMP:20260406T201344
CREATED:20241007T131414Z
LAST-MODIFIED:20241007T131414Z
UID:10002618-1728327600-1730404800@planforculture.com
SUMMARY:Nina Đurđević: "Samo(s)mislena"
DESCRIPTION:Galerija Spot i Ured za fotografiju pozivaju na otvorenje izložbe Samo(s)mislena umjetnice Nine Đurđević\, koje će se održati u ponedjeljak\, 7. 10.\, s početkom u 19:00 sati u Galeriji Spot na adresi Čanićeva 6\, Zagreb. Prilikom otvorenja izložbe zakazano je vodstvo i razgovor s autoricom\, a radionica izražavanja putem medija fotografije i poezije održat će se u četvrtak\, 24. 10.\, u 19:00 sati u Galeriji Spot kao dio popratnog programa. Izložba ostaje otvorena do 31. 10. 2024. \nIz predgovora Vlatke Valentić: \n“(…) Spontano\, bez tračka pretencioznosti\, Nina Đurđević od 2021. povremenim javljanjima na Facebooku gradi osebujnu tekstualnu i slikovnu poetiku. U objavama koje ostaju u sjenovitoj zoni između očitovanja i obraćanja govori o stvarima koje je ushićuju ili muče\, pokazuje što u svakodnevici vidi i promatra. Bilježi svojevrstan podsjetnik\, „da se poprati”\, ali i da nešto otpusti\, „izbaci iz sebe”\, u mrežu u kojoj svi govorimo – ako ne šutimo – u prazno i u puno u isti mah.\nU taj ambivalentni javni prostor Nina ulazi s onim osobnim koje nije privatno\, anegdotalnim u kojem se prelijeva univerzalno. Slika koju hvata priručnom kamerom redovito plijeni jednako kao njezini profesionalni radovi. Gdje prestaje intuicija i počinje vještina\, gdje se vještina pretvara u umijeće\, umijeće u umjetnost? Tekst nas pak fascinira obrnuto: sirovom krhkosti krajnje oslobođena jezika koji odbija kompromis s hrvatskim standardom i kaže što misli onako kako misli\, u letu. Iskrzan\, grbav\, poetičan\, izmišlja riječi\, iznenađuje sintagmama i sintaktičkim iščašenjima. Autorica ne zazire ni od opširnosti ni od neočekivanih prečica\, izgovara sva svoja kolebanja u formi („jel ljepost ili lijepost jer znam da je ljepota”) i zebnje o sadržaju: „znam da su ove moje pisarije ponekad sladunjave/ možda čak i bljutave/ nadobudne (…)” \n  \nPopratni program:  \n\nVodstvo izložbom i razgovor s autoricom\, 7. 10. 2024.\, 19:30\, Galerija Spot\nRadionica izražavanja putem medija fotografije i poezije\, 24. 10. 2024.\, 19:00\, Galerija Spot\n\nTrajanje izložbe: \n\n7.–31. 10. 2024.\n\nRealizacija izložbe i rad Ureda za fotografiju omogućeni su sredstvima Ministarstva kulture i medija RH\, Grada Zagreba i Zaklade Kultura nova.
URL:https://planforculture.com/event/nina-durdevic-samosmislena/
LOCATION:Galerija Spot\, Ulica Gjure Čanića 6\, Zagreb\, 10000 Zagreb\, Croatia (Local Name: Hrvatska)
CATEGORIES:EXHIBITION,WORKSHOP
ATTACH;FMTTYPE=image/jpeg:https://planforculture.com/wp-content/uploads/2024/10/Glavni-vizual-scaled.jpg
ORGANIZER;CN="Ured%20za%20fotografiju":MAILTO:info@officeforphotography.com
END:VEVENT
END:VCALENDAR