Komična opera prvo čuda od djeteta, a zatim i glazbenoga genija, W. A. Mozarta, Figarov pir, temelji se na dramskom predlošku Pierrea Augustina Beaumarchaisa, bivšeg urarskog šegrta koji se baš komedijom Ludi dan ili Figarov pir (1784.) opasno zamjerio francuskome kralju Luju XVI. i zapravo najavio požar Francuske revolucije. Desetak godina kasnije, jedan od najuspješnijih libretista tog vremena, bivši svećenik, pustolov i pjesnik, Lorenzo da Ponte, piše libreto temeljen na Beaumarchaisovoj satiri na račun plemstva, potku na kojoj će veliki Mozart istkati glazbeno savršenstvo. Nastaje tako jedna od najpoznatijih komičnih opera svih vremena, Figarov pir, čija je bečka praizvedba 1. svibnja 1786. polučila tek osrednji uspjeh. Tek praška premijera u prosincu iste godine Mozartu donosi zaslužene ovacije te novu narudžbu koja će uroditi majstorstvom Don Giovannija. Ovu gorko-slatku, mozartovski prpošnu satiru na račun plemstva koja tematizira i teme poput dosade u prvim godinama braka, izdaju povjerenja i ženskog samoodređenja će u studenom na kazališne daske premijerno postaviti uvijek besprijekoran Krešimir Dolenčić.