Godišnje nagrade krovnog strukovnog udruženja hrvatskih povjesničara umjetnosti već su tradicionalno prilika za „inventuru stanja” hrvatske povijesti umjetnosti, koja se i dalje pokazuje kao aktivan dionik u suvremenom društvu, unatoč raznorodnim izazovima s kojima se, kao i svaka struka, kontinuirano susreće. U protekloj godini naši su kolege ostvarili cijeli niz relevantnih znanstvenih i stručnih rezultata prepoznatih i od struke i od šire javnosti, čega je jedan od pokazatelja i posjećenost događanja na umjetničkoj sceni te njihova popraćenost u medijskom prostoru. Za istaknuta ostvarenja u 2023. godini Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske dodjeljuje nagrade u kategorijama nagrade za životno djelo, nagradā za znanstvenu knjigu, izložbu, popularizaciju struke te promicanje interdisciplinarnosti i vizualne kulture, kao i nagrade za izvrsne diplomske radove na studiju povijesti umjetnosti.

Ovogodišnji dobitnik Nagrade za životno djelo „Radovan Ivančević” je Zvonko Maković, povjesničar umjetnosti koji svoju struku živi u punom smislu riječi, a koju je tijekom višedesetljetnoga djelovanja višestruko zadužio ne samo neumornim znanstvenim, stručnim i publicističkim radom, nego i činjenicom da je, bilo s katedre „šestice” zagrebačkog Filozofskog fakulteta, bilo u individualnim kontaktima, prema struci usmjerio brojne generacije povjesničara umjetnosti, uvijek potičući izvrsnost te ohrabrujući otvaranje novih tema i uvođenje svježih pristupa u sagledavanju onih naizgled dovršenih. Među zavidnom konkurencijom izložbenih projekata predstavljenih u 2023. godini, nagrada za izložbu dodjeljuje se autorima izložbe Achimu Grannu iz Bečke Albertine i Milanu Pelcu iz zagrebačkog Instituta za povijest umjetnosti, kustosu izložbe Ivanu Rothu te osječkom Muzeju likovnih umjetnosti za organizacijski zahtjevno ostvarenje međunarodnoga predznaka Andrija Medulić Schiavone – grafički genij manirizma. Postav i koncepcija izložbe te cjelovitost interpretacije zavidnog broja izloženih djela, kao odrazi višegodišnjeg rada na njezinoj pripremi, čine izložbu grafičkoga opusa Andree Schiavonea u Osijeku poticajnim primjerom za buduće suradnje hrvatskih i inozemnih stručnjaka i institucija.

Međunarodna suradnja, umrežavanje i nadnacionalna kreativnost obilježili su i ovogodišnju nagradu za promicanje interdisciplinarnosti i vizualne kulture, dodijeljenu Projektu Kentridge na Animafestu 2023. Visoka razina profesionalnog angažmana u predstavljanju mnogostrukih umjetničkih formi koje obilježavaju stvaralaštvo Williama Kentridgea te njegovo povezivanje s hrvatskim umjetničkim snagama postavilo je nagrađeni projekt čvrsto uz bok srodnim događanjima na međunarodnoj sceni. Animafestu je u 2023. godini, zajedno s njegovim programskim direktorom Danielom Šuljićem te producenticom povjesničarkom umjetnosti Paolom Orlić i selektoricom Andrijanom Ružić, pošlo za rukom realizirati Projekt Kentridge.

Knjiga nagrađena za 2023. godinu uzoran je primjer cjelovitog pristupa dosad zanemarenom poglavlju arhitekture Dubrovnika, grada čija povijesno slojevita baština i dalje nudi nove istraživačke poticaje, a na koje hrvatski povjesničari umjetnosti s neskrivenim žarom uspješno odgovaraju. Povjesničar umjetnosti Antun Baće pruža u monografiji Arhitektura Dubrovnika između dva svjetska rata cjelovit uvid u arhitekturu, graditeljstvo i urbani razvoj južne Hrvatske od Cavtata do Trstenog, uključujući i Elafitske otoke. U kontekstu statusa Dubrovnika kao visoko profilirane turističke destinacije u kojoj je očuvanje graditeljskog naslijeđa svakodnevni izazov, valorizacija njegove svekolike arhitektonske baštine, pa tako i one iz prošlosti koja nam se možda ne čini tako davnom, jedan je od osnovnih preduvjeta njezine zaštite.

O pokretačkoj snazi pojedinca na dobrobit struke svjedoči ovogodišnja dobitnica godišnje nagrade za popularizaciju struke Biserka Rajković Salata, koja kroz već devedeset brojeva kao glavna urednica časopisa Zagreb moj grad u suradnji s brojnim povjesničarima umjetnosti (i ne samo njima) neumorno razmata povijesne i kulturne slojeve zagrebačke prošlosti i sadašnjosti, čineći tako našu struku vidljivijom i pristupačnijom širem krugu čitatelja, ali i otkrivajući njezin potencijal mogućeg karijernog odabira za neke nove generacije povjesničara umjetnosti.

Lista nominiranih izvrsnih diplomskih radova uvjerila nas je da hrvatska povijest umjetnosti ima ambiciozne i sposobne mlade kolege čiji interesi daleko nadilaze tradicionalne okvire. Materijali koji su se pojavili u predloženim radovima iznimno su raznoliki, obuhvaćajući razdoblja od najstarijih vremena do današnjice. Mladi kolege čiji su diplomski radovi nagrađeni su Sabrina Nikolina Boj, Nina Stropnik i Matija Vinković.

U 2023. godini naša je struka ponovno pokazala da odabir dobitnika Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske ne može biti jednostavan zadatak, na čemu smo kao povjerenstvo ipak zahvalni. Visoka kvaliteta predloženih ostvarenja u svim kategorijama još je jedan znak davno prijeđenih okvira generacijskih i geografskih zadatosti, te nova potvrda da hrvatska povijest umjetnosti ima svoj glas i mjesto i u domaćim i u međunarodnim okvirima.

Povjerenstvo za dodjelu Nagrade Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2023. godinu: Jasminka Najcer Sabljak, Dalibor Prančević, Daniel Premerl, Marija Tonković, Tanja Trška