Već je svojim prvim kiparskim korakom Teo Herceg sigurno zakoračio u prostor kiparstva kojemu su korak i koračanje, odnosno pokret i pokretanje jedna od temeljnih kiparskih/stvaralačkih odrednica u koncipiranju forme. Upravo je tu veliku kiparsku temu Teo Herceg otvorio u ciklusu naslovljenom Balerine i time decidirano usmjerio svoj stvaralački put kojim će istraživati pokret u kiparskoj formi. Naime, staroj kiparskoj temi – pokretu – mladi je kipar pristupio osebujnom interpretacijom na postmodernističkom konceptu, dakle, na matrici tradicijskih vrijednosti i postupka, oblikovao je seriju skulptura netradicijskim postupkom stvarajući druge kiparske mogućnosti i nove likovne vrijednosti. Velikoj kiparskoj temi Herceg se svojim autorskim prilogom ulančava u bogatu kiparsku baštinu počevši (u letimičnom pregledu!) od grčkih kiparskih zasada na kojima je izrastalo europsko kiparstvo što sad (skokovito!) čitamo u kronološkoj liniji u velikim stilskim slogovima do snažnoga baroknog zamaha. Naravno, ta tendencija nije tu stala jer je njezina uzlazna i dinamična putanja evidentna i u modernim stilskim inačicama, primjerice počevši od Degasova elaboriranja pokreta u mediju slike i skulpture na temu plesa i plesačica, potom futurističkoga zanosnog pokreta u djelu Boccionia i dr. Akceleracijski uzgon putanji dao je i Giacometti u seriji skulptura pod nazivom Korak.., potom u Calderovu kiparskom djelu te, napose, u iznimno važnoj kinetičkoj umjetnosti kojoj je pokret glavni element što je razvidno u djelima kanonskih umjetnika: Rafael Soto, Tinguely, Phil Price, Gyula Kosice, a u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti najeksplicitnije u djelima Miroslava Šuteja, Marije Ujević-Galetović, i dr.

Herceg u ciklusu Balerine podvlači tradicijsku komponentu referirajući se i na paradigmatske klasike moderne europske umjetnosti, istodobno inventivno iskoračujući upravo iz tih baštinskih zasada, ne potirući ih, nego proširujući kiparski prostor novim postupkom i novim sredstvima/tvorivima i medijima. Sam Hercegov postupak implicira načelo varijacije kojim opservira temu pokreta u intrigantnom ciklusu Balerine koje maštovitim okretima/pokretima nogu i ruku rotiraju tijelo koracima/plesom oko svoje osi – njegove ontičke biti u pokretu.

Naime, znalačkim i vještim tradicijskim modeliranjem tradicijskog motiva balerine/tijela u pokretu Herceg je svojim kiparskim postupkom prožeo tijelo u pokretu i s postamentom koji je koncepcijski oblikovao u različitim formama: piramidalno, kvadratno, pravokutno, pločasto i kružno; zatim tvorivima: drvo, metal, kamen, bronca, plastika; mjerama: visoko, nisko, široko, kratko, kružno, oblo, nepravilno/elementarno; i bojom: sivo/crnom, zlatnom/pozlatom, sivo/bijelom, smeđom; postupcima: modeliranjem, brusilicom, pilom, rezanjem/varenjem/paljenjem. Ovim sastavnicama Herceg pomno usklađuje formu postamenta s različito oblikovanim tijelima balerina u raznovrsnim pokretima i koncepcijski definira kiparsko djelo u zaokruženu likovnu cjelinu u kojoj čitamo kipareva autorska obilježja.
– Milan Bešlić

Izložbu možete pogledati do utorka, 21. studenoga 2023.

Radno vrijeme Oris Kuće arhitekture:
uto-pet 9-17 h
sub 10-13 h

Vidimo se!